26.2.2005..
Ve due vrijeme traje nesporazum trgovaca na buvljaku i nadlenih u
Mrkonji-Gradu oko regulisanja djelatnosti u ovoj oblasti. Naime, prema
zakonu, da bi dalje radili na buvljaku, trgovci moraju da registruju
samostalnu trgovaku djelatnost (radnju), to njima ne odgovara zbog
visokih poreskih obaveza.
Zakonodavac je ostavio mogunost trgovcima na buvljaku da mogu
registrovati samostalnu trgovaku radnju, kao osnovnu ili dopunsku
djelatnost. Ponuenim zakonskim rjeenjima nisu zadovoljni trgovci,
koji tvrde da na buvljaku ne mogu zaraditi od 250 do 400 KM za poreske
obaveze, a osim toga moraju da vode i knjige.
"Da bismo normalno mogli da radimo, potrebno je da na buvljaku
imamo i odgovarajue uslove. Nae tezge su male, a prostor neuslovan za
rad, tako da je i mala zarada. Moda bismo mogli da plaamo neki
paualni iznos poreza", kae Jelena Prole.
Gospova Jovii pria da na buvljaku u nedelji radi svega nekoliko
dana i da nema govora da se moe zaraditi i za porez izdvojiti izmeu
300 i 400 KM. Osim toga, kupaca je malo, a trgovaca mnogo pa je zarda u
poslednje vrijeme mala. Sa njom se slae i njena koleginica Dragica
Lazendi koja kae da je jedina mogunost da se plaa neki manji
paualni iznos poreza.
U optini istiu da za rad trgovaca na buvljaku nemaju drugih
rjeenja od onih koje je propisao zakon. Tu obavezu ve je prihvatilo
desetak trgovaca, a oni koji to nisu uinili rade nelegalno i
inspekcija im moe oduzeti robu.
"Imamo dobru volju da pomognemo trgovcima kada je rije o optinskim taksama, znai o onom to nije regulisao zakon", rekao je naelnik Odjeljenja za privredu i drutvene djelatnosti Krstan Tomi.
On je najavio da e se u dogovoru sa Komunalnim preduzeem "Park"
pokuati stvoriti bolji uslovi za rad na buvljaku, kao i rijeiti
pitanje tezgi.
"Meutim, za ove radove trebaju znaajna finansijska sredstva,
a probem bi se mogao rijeiti i ulaganjem trgovaca koji imaju interes
da rade na buvljaku", naglasio je Tomi.
Slobodan Daki ("Glas Srpske")
*****
I ta drava je ba dosadna. Natovarila se na vrat sirotim
ljudima koji godinama uspjeno prodaju neocarinjenu i neoporezovanu
robu neidentifikovanog porijekla. I ba im je ilo.
Ljudi bili siromani, pa se zaposlili na pijaci i dobro im.
Stanovnitvo bilo siromano pa je moglo jeftino da kupi jeftine
proizvode koji se jeftino proizvode tamo negdje u Turskoj ili Kini ili
Maleziji ili Indoneziji ili... Svugdje samo ne ovde.
I svima bilo dobro. Skoro svima, ako izuzmemo budetske potroae koji novac od poreza i koriste (a to smo svi mi).
A sada bi drava da siroti (zapravo i nisu nakon svih ovih godina
ni siroti) trgovci neto i plate. OK, ali ako je to malo i onako
"odoka".
Nije da oni nee.
Ali drava hoe ba porez. A socijalni mir? Pa gdje ti
ljudi onda da rade? I kako da zarade? I ta sa malim tezgama? I ta sa
kupcima kojih nema? I ta sa...
Jedino rjeenje je da se ne potuje zakon. E to bi bilo ba potaman?