Naslovna strana www.mrkonjic-grad.com Login Login
Weather Forecast
 ta ima novo?
Aktuelnosti
Iz grada
Privreda
Poljoprivreda
Saobraaj
Turizam
Zdravstvo
Iz Optine
Crna hronika
Ostalo iz grada
Sport
Kultura
Zanimljivosti
Biseri
 Mrkonji-Grad
O gradu
Priroda
Istorija
Mrkonji na Wikipediji
Foto-galerije
Vaniji telefoni
Karta grada
 Cyber MG
Poruke
Ljudi
Cyber kuhinja
Sjeanja
Zaboravljena vremena
Chat
Linkovi
 Usluge
Web dizajn
Reklamiranje
Sponzori
RSS 2.0

www.mrkonjic-grad.com
Na mrei od 2000.god.

www.kreativnije.com
Iz grada -
 
rtve zasluuju pravdu

10.10.2005..
Na dananji dan prije deset godina Hrvatska vojska i Hrvatsko vijee odbrane, pripomognuti Nato snagama, okupirale su Mrkonji Grad.

Nakon jednomjesenih tekih borbi, kada se podno Lisine sruilo dvadeset hiljada granata, jedinice Vojske Republike Srpske u jutarnjim asovima povukle su se sa poloaja.

Bio je to epilog operacije "Maestral" i "Juni potez" - isplanirane u komandi Operativne grupe u ipovu, koje je okupirano mjesec dana ranije - iji je komandant bio general eljko Glasinovi. Operaciju je vodio tab u kojem su bili generali Ante Gotovina, Rahim Ademi i Ljubo esi-Rojs.

Po prianju preivjelih svjedoka, kljuni dogaaj za odmazdu nad nedunim srpskim civilima dogodio se upravo 10. oktobra, kada je Mrkonji Grad okupiran. Toga dana poginuo je brigadir Andrija Matija-Pauk, zamjenik komandanta etvrte gardijske brigade iz Splita. Njegova pogibija bila je, najvjerovatnije, povod hrvatskim vojnicima za odmazdu

Starica Mileva upi, ija su dva sina, Stevo i ivko, pronaeni u masovnoj grobnici, dok je tijelo treeg, eljka, naeno u jednoj manjoj u selu Surjan, nedaleko od porodine kue u Gustovari, nada se da e pravda stii zloince.

"Moja djeca nikome nita nisu bila duna. Zloinci su mi unitili zdravlje i volju za ivotom", kae Mileva.

Naime, po povratku u svoj grad, 4. februara 1996. godine, nakon petomjesenog izbjeglitva, Mrkonjiani su u Pravoslavnom groblju nali masovnu grobnicu. Iz grobnice, najvee u Srpskoj, ekshumirano je 181 tijelo. Svi identifikovani su bili srpske nacionalnosti, a nalozi patologa dr Zorana Stankovia pokazali su da je veina rtava muena, pa potom ubijena.

Najstariji meu ubijenima bio je Jovo Lazendi iz Podbrda, koji je imao 91 godinu, a od ena Ljubica Oroz iz Boca, devedesetogodinja starica. Poslije otvaranja masovne grobnice na Pravoslavnom groblju, pronaena je jo jedna manja u muslimanskom groblju. Iz nje je ekshumirano est rtava.

Petar Mitri iz Mrkonji Grada kae da e se stalno sjeati 2. aprila 1996. godine, kada je ekshumirano tijelo njegovog brata Duka, kao i brae od strica, Petra i Milorada.

Kompletnu dokumentaciju o zloinima u Mrkonji Gradu, sa imenima odgovornih, Vlada Republike Srpske dostavila je prije pet godina Hakom sudu. Uprkos dokazima o zvjerstvima, niko jo nije odgovarao. A da je zloin poinjen mogao se uvjeriti i predstavnik Tribunala Don Gernes, u proljee 1996. godine, kada je prisustvovao ekshumaciji iz masovne grobnice.

"Prisustvovao sam ekshumaciji. Bili su to najtei trenuci za nau porodicu... Mrkonji Grad je bio zavijen u crno. Vidio sam stravine slike, izmasakrirana tijela", pria Mitri.

Nije mu jasno, kae, zato za genocid u Mrkonji Gradu niko nije odgovarao. Tim prije, jer o kakvim zloinima se tu radi mogli su se da uvjere i mnogi predstavnici meunarodnih organizacija i Hakog tribunala, koji su prisustvovali iskopavanjima iz masovne grobnice prije devet i po godina.

Mnogo je potresnih pria ljudi iji su najmiliji ubijeni tokom okupacije mrkonjike optine, u jesen 1995. godine.

U Surjanu, dvadesetak kilometara od Mrkonji Grada, na zgaritu zapaljene kue Pantelije Grmaa, pronaeni su ugljenisani leevi, njegov, njegove supruge Save i roaka, Jele i Radojke Jorganovi, Branka, Nevenke i Radojke Roi i Branka Kudre, kao i Radojke Roi, zajedno sa invalidskim kolicima u kojima se od svoje sedme godine jedino mogla kretati, a ubijeni su joj tada i roditelji.

Na podruju optine u vie manjih grobnica pronaeno je jo 295 tijela ubijenih srpskih civila i vojnika. Iz masovne grobnice jo nisu identifikovana tijela 30 rtava.

Uz ljudske rtve, pretrpljena su i stravina razaranja. Gotovo pola godine hrvatske snage sistematski su palile i ruile, pljakale... Procijenjena je teta od oko milijardu maraka.

Za rtve iz masovne grobnice i stradale u okupaciji mrkonjike optine danas e se u kapeli Pravoslavnog groblja sluiti parastos. Delegacije optine i Borake organizacije poloie cvijee na spomen-obiljeja.

S. Daki, "Glas Srpske"


 

Podijeli na Facebook-u

Slanje komentara na ovu vijest nije omogueno.
 
Urednici sajta www.mrkonjic-grad.com ne odgovaraju za sadraj komentara posjetioca ovog sajta.
Urednici zadravaju pravo da komentare sa uvrijedljivim, vulgarnim i neprimjerenim sadrajem briu ili mijenjaju.
Ukoliko mislite da je neki od objavljenih komentara po bilo kom osnovu uvrijedljiv za vas, molimo da nas kontaktirate na adresu kontaktmrkonjic-grad.com sa zahtjevom da uklonimo neprimjereni komentar.
Donirajte novac u humanitarne svrhe!
Proitajte jo i...
Renovirane uionice i fiskulturna sala 11.5.2019.
XIII Vaskrnji sabor na Kolobari 28.4.2019.
Ispovijest Milana Vrbljanca (31) iz Mrkonji Grada: elinom voljom se digao iz kome 1.4.2019.
Ekoloka akcija 'epom do lopte' 20.3.2019.
Humanitarna prodaja radova uenika O 'Petar Koi' 8.3.2019.
Maliani uz muziku i ples proslavili Djeiju novu godinu 31.12.2018.
Nagrada Nezavisnih novina za podvig godine hrabrim Mrkonjianima 17.12.2018.
Humanitarno udruenje ena podralo kampanju 'RAVNOPRAVNO za ene na selu' 16.10.2018.
Trening za predstavnike banjaluke regije mRESURS-a 25.9.2018.
BBC o projektu hidrocentrale na rijeci Sani: Oni su unitili sve 12.9.2018.
 Copyright © 2000-2018.  Kreativnije.com