9.8.2006..Zoran Tegeltija, naelnik optine Mrkonji Grad, oekuje da e do kraja godine biti prikupljena sva potrebna dokumentacija koja e svjedoiti o teti nanesenoj ovoj optini 1995. godine kada su jedinice regularne Vojske Hrvatske ule u Mrkonji Grad. Ta dokumentacija, uvjeren je Tegeltija, bie dovoljna za podizanje tube protiv Hrvatske pred nekim od meunarodnih sudova.
"Oekujem presudu u korist optine Mrkonji Grad i da e graanima biti nadoknaena materijalna teta za unitenu imovinu", kae Tegeltija.
NN: Optina Mrkonji Grad je donijela odluku da podnese tubu protiv Hrvatske zbog tete koju su regularne hrvatske vojne snage nanijele graanima i privrednim subjektima. Kada e tuba biti podnesena?
TEGELTIJA: Oekujemo da e optina do kraja godine prikupiti svu potrebnu dokumentaciju koja e omoguiti podizanje tube protiv Republike Hrvatske pred nekim od meunarodnih sudova - u Strazburu ili Hagu. Dokumentaciju emo dostaviti Vladi RS i Ministarstvu pravde BiH i oekujemo od njih pomo u rjeavanju ovog spora.
Ako je Republika Hrvatska mogla od Crne Gore da naplati tetu za jednu unitenu farmu na podruju Dubrovnika, normalno je oekivati da optina Mrkonji Grad ima pravo bar na naknadu za unitene objekte, a poznato je da je i sav stoni fond na podruju Mrkonji Grada u tom periodu uniten. Nakon ulaska hrvatskih snaga Mrkonji Grad je bio opustoen i u njemu nije ostao nijedan privredni subjekt, nijedna maina. Sva privatna imovina je sistematski unitavana i opljakano je sve to se moglo opljakati i odneseno sve to se moglo odnijeti.
Svjesni smo da e taj proces biti spor, ali vjerujemo da je pravda dostina i da e graani dobiti moralnu i materijalnu satisfakciju od onih koji su napravili tetu naim ljudima i gradu.
Na tim pravnika i istrailaca prikuplja dokumentaciju kojom emo dokumentovati injenice o ulasku hrvatskih snaga u Mrkonji Grad sa snimcima na kojima se vidi kako se iznose stvari iz grada i naa tuba e biti osnovana.
NN: Koliku ete ratnu odtetu traiti od Hrvatske?
TEGELTIJA: Prezentovaemo svu imovinu svakog ovjeka koji ju je izgubio. Poslije rata je na podruju optine Mrkonji Grad formirano vie komisija koje su obilazile domainstva i kolektive i snimale stanje kako bi utvrdili tetu. Sve nalaze emo kompletirati i dostaviti na nekoliko adresa, jer niko do sada ovom problemu nije htio da pridaje ozbiljniji znaaj.
Ponovo emo prikupiti materijal iz svih kolektiva i kola koji su pretrpjeli materijalnu tetu i to emo predloiti kao dokumente. Na sudu je da procijeni vrijednost unitene imovine. Traiemo realno obeteenje, a neemo praviti megalomanske zahtjeve.
NN: Da li ste razmatrali nagodbu s nadlenim organima Republike Hrvatske?
TEGELTIJA: Optina nije ta koja moe da se dogovara i rjeava odnose sa susjednom dravom i to je stvar koju moraju da rijee Vlada RS i Savjet ministara BiH. Bili bismo najsreniji da se ova stvar rijei dogovorom.
NN: Ako, ipak, doe do suenja, kakav ishod procesa oekujete?
TEGELTIJA: Ako ima pravde, sasvim je sigurno da e sudski organi presuditi u korist optine Mrkonji Grad i njenih graana koji su pretrpjeli tu tetu. Ne mislim da optina kao upravna organizacija treba da dobije odtetu, ve ljudi koji su pretrpjeli tetu.
Meni lino i Skuptini optine Mrkonji Grad vrijeme kada e biti donesena presuda nije toliko vano koliko je bitno da se dokae pravda. Svjesni smo da mnogi od ove generacije koji su pretrpjeli najvee tete nee ni doekati da doive tu satisfakciju, a mnogi od njih su i umrli. elimo satisfakciju za budue generacije da znaju da je na grad u ovakvom stanju, jer ga je neko gotovo unitio.
NN: Imate li saznanja ko je odgovoran za ratna deavanja u Mrkonji Gradu?
TEGELTIJA: Nakon prikupljanja dokumentacije u vezi s masovnom grobnicom koja je otkrivena na podruju optine Mrkonji Grad utvrdili smo da je grad bio pod kontrolom regularnih hrvatskih jedinica, odnosno 4. gardijske brigade iz Splita. Vie jedinica je bilo u Mrkonji Gradu, ali je cijela operacija "Maestral" bila u zoni odgovornosti 4. gardijske brigade iz Splita pod komandom generala Damira Krstievia. Taj proces se vodi pred Hakim sudom i on e odrediti ija je odgovornost za stradanje civila u tom dijelu. Postoji dokumentacija na kojoj se vidi kada general Krstievi ulazi u na grad.
U Mrkonji Gradu je pronaena najvea masovna grobnica u RS iz koje je ekshumirano 219 tijela ukljuujui 181 civila. Nadamo se da e svi dogaaji sa stanovita stradanja civila biti razjanjeni u procesu protiv hrvatskog generala Ante Gotovine. Mrkonji Grad se u procesu protiv Gotovine pred Hakim tribunalom pojavljuje kao jedna od taaka optunice i nadamo se da e pravda biti rasvijetljena u Hagu.
Nezavisne novine, 9.8.2006
mrkonjic-grad.com sa zahtjevom da uklonimo neprimjereni komentar.