Vlasnik trgovačke radnje Milan T. iz Prijedora otišao je u banku da položi pazar i umjesto da radni dan završi uspješno morao je da odgovara na brojna nelagodna pitanja o porijeklu novca koji je imao u rukama, jer se ispostavilo da se među svotom nalazi i falsifikovana novčanica od 20 KM.

"Zaista nisam znao da se falsifikuju i konvertibilne marke, posebno ne u tako malim apoenima. Ta lažna novčanica od 20 KM meni je izgledala kao prava i nije mi bila sumnjiva sve dok u banci nisu vidjeli posebne detalje", priča Milan i dodaje da se obični građani, ni dužni ni krivi, suočavaju i s takvim situacijama.

Iz banaka upozoravaju građane da obrate pažnju na novac koji im se nađe u rukama jer se može desiti da im se poturi i lažna novčanica.

Komercijalne banke najčešće predstavljaju "kraj puta" za falsifikovani novac, s obzirom na to da službenici u bankama posjeduju iskustvo u radu s novcem i educirani su za prepoznavanje krivotvorina, a uglavnom imaju i određenu opremu za provjeru autentičnosti novca, izjavio je Ljubiša Vladušić, viceguverner Centralne banke BiH.

Centralnoj banci BiH, kao nadležnoj instituciji za vještačenje sumnjivog, odnosno krivotvorenog novca, najveći broj krivotvorenih novčanica na vještačenje dostavljaju upravo komercijalne banke koje takav novac otkrivaju najčešće na šalterima.

"Može se pretpostaviti da ta lica nisu ni svjesna da je novac koji predaju u banku krivotvoren", rekao je Vladušić.

Komercijalne banke u slučaju da na šalteru od određene osobe dobiju falsifikovanu novčanicu dužne su da o tome obavijeste policiju i utvrde njen identitet.

"Pozivamo nadležne organe da reaguju da se takvo lice odmah ispita, a banka nema ovlaštenja da zadržava ili hapsi bilo koga već samo možemo pozvati policiju", kazao je Slaviša Raković, zamjenik direktora Nove banke Bijeljina.

Prema njegovim riječima u posljednjih nekoliko godina zabilježena su samo tri do četiri ovakva slučaja.

"Obično falsifikovan novac u banku stiže u pazarima firmi i otkriva se tek naknadno, s obzirom da se taj novac ne kontroliše odmah na šalteru", kazao je Raković.

Prema podacima Centralne banke BiH kod nas se, kao i u većini drugih država, češće pojavljuju falsifikati domaće valute.

Generalno, moglo bi se reći da se falsifikati stranih valuta pojavljuju u većem broju u odnosu na domaću valutu jedino u državama u kojima nacionalna valuta nije stabilna. Najčešće krivotvorena strana valuta u BiH je evro. Registrovano je i po nekoliko primjeraka krivotvorina drugih valuta kao što su USD, HRK, GBP, CHF, SEK, CAD, AUD.

Kada su apoeni u pitanju, meta falsifikatora su gotovo sve novčanice konvertibilne marke.

"Ukupno gledajući, od puštanja u opticaj novčanica konvertibilne marke 1998. godine najčešće su krivotvorene novčanice u apoenu od 50 KM", naveo je Vladušić.

S druge strane, u prvoj polovini ove godine, najviše je registrovano krivotvorenih novčanica u apoenu od 20 KM, a slijede apoeni od pet KM, 10 KM, te 50 KM.

"Zanimljivo je da je postotak krivotvorenja dva najveća apoena od 100 i od 200 KM relativno mali", naglasio je Vladušić.

Stručnjaci kažu da svaka novčanica ima nekoliko elemenata koji služe kao zaštita od krivotvorenja, a koji se mogu provjeriti bez upotrebe bilo kakve dodatne opreme.

"Prije svega, papir od kojeg se prave novčanice je specifičan i može se na dodir razlikovati od običnog papira. U sam papir su ugrađena dva zaštitna elementa koji se mogu vidjeti ako se novčanica promatra prema izvoru svjetlosti: vodeni znak odnosno inicijali CBBH i zaštitna nit", rekao je Vladušić.

Naglasio je da veći apoeni, od 20, 50, 100 i 200 KM, imaju reljefnu štampu koja se može osjetiti pod prstima i to portret i slova na licu novčanice.

"Kod većih apoena KM, u gornjem desnom uglu lica novčanice nalazi se oznaka apoena, koja mijenja boju zavisno od ugla posmatranja. Kod apoena od 200 KM, broj 200 odštampan je u boji koja ima navedena svojstva, nalazi se u donjem desnom uglu na naličju novčanice. Kod apoena od jedne, pet i 10 KM, umjesto ovog elementa na desnoj strani lica novčanice nalazi se pruga koja 'svjetluca' različitim intenzitetom kada se gleda pod različitim uglom", kazao je Vladušić.

Prema njegovim riječima falsifikatori često pokušavaju imitirati jedan ili više navedenih elemenata, ali su te imitacije rijetko kvalitetne. Zato preporučuje provjeru što više elemenata na sumnjivoj novčanici i poređenje sa elementima na drugoj novčanici koja nije sporna.

"Osim ovih zaštitnih elemenata koji se mogu provjeriti bez upotrebe opreme, postoje i zaštitni elementi koji se provjeravaju upotrebom određene opreme, a koje posjeduju banke i druge institucije", rekao je Vladušić.

Većina građana tvrdi da je upoznata s ponekim detaljem koji razlikuje pravu od lažne novčanice, ali se žale da prilikom kupovine nemaju dovoljno vremena niti se sjete da odmah provjere novac. Mnogi i ne posumnjaju da je uopšte falsifikovan novac u opticaju.

Vladušić je zaključio da, ipak, trend krivotvorenja novčanica u BiH nije zabrinjavajući, te da se najviše krivotvorenih novčanica pojavilo 2000. godine, od kada njihov broj konstantno opada.

Nezavisne novine

Podijeli na Facebook-u

Tweet