Naslovna strana www.mrkonjic-grad.com Login Login
Weather Forecast
 ta ima novo?
Aktuelnosti
Iz grada
Privreda
Poljoprivreda
Saobraaj
Turizam
Zdravstvo
Iz Optine
Crna hronika
Ostalo iz grada
Sport
Kultura
Zanimljivosti
Biseri
 Mrkonji-Grad
O gradu
Priroda
Istorija
Mrkonji na Wikipediji
Foto-galerije
Vaniji telefoni
Karta grada
 Cyber MG
Poruke
Ljudi
Cyber kuhinja
Sjeanja
Zaboravljena vremena
Chat
Linkovi
 Usluge
Web dizajn
Reklamiranje
Sponzori
RSS 2.0

www.mrkonjic-grad.com
Na mrei od 2000.god.

www.kreativnije.com
Iz grada -
 
Strujom ubija ambroziju

10.9.2007..

Magistar elektrotehnikih nauka Mitar Boroja, iz Bjelajaca, kod Mrkonji Grada, vlasnik je brojnih pronalazaka i patenata iz oblasti elektrotehnike.

Ovaj istaknuti nauni radnik, koji ima 59 godina, cijeli radni vijek posvetio je izuavanju dijela i unapreenja pronalazaka velikog srpskog naunika Nikole Tesle. Boroja je objavio desetak knjiga i vie stotina naunih radova o pronalazatvu Nikole Tesle. Posljednji znaajan pronalazak je ureaj za unitavanje ambrozije - uz pomo struje. Rije je o ureaju koji visokonaponskom strujom, jaine 25 hiljada do 30 hiljada volti, unitava stabljike ambrozije.

- Ve dvadeset godina intenzivno radim na pronalasku novih postupaka na visokonaponskim izvorima. Na svu sreu, ambrozija je jako osjetljiva na visoke napone, za razliku od drugih korova. Meutim, da bi se stabljika ambrozije unitila, potrebna je struja od 25 hiljada volti. Tako da dvije i po bombine iz automobila mogu da proizvedu struju za unitavanje ambrozije - pria Boroja.

Kada se ambrozija tretira strujom, objanjava on, njeno sjeme postaje sterilno. To je velika prednost u odnosu na to kada se njena stabljika unitava koenjem, jer se tada samo pojaava korijenov sistem i rastura sjeme. Kada se unitava strujom, njene ile su spaljene i stabljika je unitena, a efekat unitenja je 120 odsto.

Boroja istie da i druge biljke koje nisu u direktnom strujnom kolu tada budu unitene, jer ambrozija ima vretenast korijen, raspleten i osjetljiv. Prolazni otpor je, naime, na krajevima korijena. Tako da ambroziji stradaju vrhovi korijena. Zbog toga je ambrozija najlaka za unitavanje od svih biljaka uz pomo struje.

- Za unitavanje ambrozije moe se napraviti portabl ureaj, kao to sam ja uradio. A za unitavanje u nepristupanim podrujima moe se napraviti sonda, koja bi se pustila iz helikoptera. Naravno, ureaj se moe ugraditi i na traktor i druge poljoprivredne maine - istakao je Boroja.

Zahvaljujui napretku tehnologije, kae, ureaj s kondenzatorima za unitavanje ambrozije moe se staviti u "kutiju od ibica", tako da bude mobilan i jednostavniji za rukovanje.

Svoje izume Mitar Boroja nudio je raznim institucijama i preduzeima. Meutim, odgovora jo nema, mada su ambrozijom "zaraene" velike povrine u Srpskoj.

- Glavni razlog zato jo niko nije pokazao interes za moj izum za unitavanje ambrozije pomou struje, jeste monopol koji ima hemijska industrija. Meutim, unitavanje ambrozije hemijskim sredstvima ne daje eljene rezultate - istie Boroja.

On objanjava da je ambrozija na nae prostore donesena 1936. godine u sjemenu djeteline, iz Sjeverne Amerike. Sjeme iz Vojvodine irilo se i u ostale dijelove predratne Jugoslavije, u prosjeku 20 do 30 kilometara godinje.

- Ambrozija je gorostasna biljka i uglavnom raste na zaputenim povrinama. U Bjelajcu i okolini Mrkonji Grada ima je na vie lokacija, a primijetio sam da se posebno "prima" na lokacijama gdje se nalazi dunavski pijesak. Vjerovatno da njeno sjeme doe u pijesku, jer ima 39 godina prihod klijavosti - tvrdi Boroja.

Problem je kada sazrije polen stabljike ambrozije, koja ima na hiljade zrnaca. Strujanjem vjetra ona mogu da se prenesu na udaljenost i do 20 kilometara. Tada nastaju problemi za mnoge ljude, jer je ambrozija najjaa travna groznica, a probleme imaju i ivotinje. Oko 10 odsto stanovnitva u Srpskoj ima alergijske probleme zbog ambrozije.

KNjIGA O TESLI

Mitar Boroja nedavno je izdao knjigu "Nikola Tesla: Pronalasci sa primjenom u poljoprivredi". Knjiga sadri tri cjeline. Prvi dio rukopisa odnosi se na istorijski razvoj primjene elektrine energije u oblasti poljoprivredne proizvodnje, sa posebnim osvrtom na one elektrine aparate koji su namijenjeni suzbijanju i unitavanju korova u poljoprivrednim kulturama. Drugi dio odnosi se na primjenu Teslinih patenata u ovoj oblasti, koji su u aktivnoj upotrebi, ali i onih koji bi mogli da budu primijenjeni. Trei dio su nauni i struni radovi iz oblasti poljoprivrede.

Boroja e do kraja godine braniti doktorsku disertaciju na temu: "Suzbijanje korovske vegetacije u poljoprivrednim kulturama elektrinom strujom", u kontekstu uvene Tesline izreke: "Uspjeni uzgajaju dvije travke tamo gdje raste jedna".

KORIDA

Velika preokupacija magistra Boroje je ljubav prema rodnom kraju i istraivaki rad o koridama u Krajini, a naroito Grmekoj koridi. Tako je 2002. godine svjetlost dana ugledalo izdanje knjige "Zapisi o Grmekoj koridi", koja govori o odravanju i postojanju ove koride od 1772. godine.

Slobodan Daki ("Glas Srpske", www.glassrpske.com)


 

Podijeli na Facebook-u

Va komentar na tekst

Da biste poslali poruku morate biti registrovani na ovom sajtu.
Niste se jo registrovali?
Korisniko ime:
ifra:
Komentar:

Maksimalan broj slova po komentaru je 300.
Preostalo je jo slova.

 
Urednici sajta www.mrkonjic-grad.com ne odgovaraju za sadraj komentara posjetioca ovog sajta.
Urednici zadravaju pravo da komentare sa uvrijedljivim, vulgarnim i neprimjerenim sadrajem briu ili mijenjaju.
Ukoliko mislite da je neki od objavljenih komentara po bilo kom osnovu uvrijedljiv za vas, molimo da nas kontaktirate na adresu kontaktmrkonjic-grad.com sa zahtjevom da uklonimo neprimjereni komentar.
Donirajte novac u humanitarne svrhe!
Proitajte jo i...
Informativni sastanak za potencijalne podnosioce prijava za dodjelu bespovratnih sredstava 29.8.2019.
kola mljekarstva u Mrkonji Gradu 31.1.2019.
Predavanjem za voare poeo Aranelovdanski vaar 20.11.2018.
Poljoprivrednici zadovoljni planiranim Programom za podsticaj 14.3.2018.
Eksperti preporuuju: Brendirati mrkonjiku ljivovicu 22.11.2017.
Mjetani mrkonjikog sela Baljvine zbog medvjeda izlaze na protest 12.9.2017.
Odrano predavanje za voare 16.3.2016.
Uspjeno eksperimentalno uvanje voa u hladnjai 29.1.2016.
Potpisani ugovori za podsticaje u pelarstvu 19.11.2015.
Naelnica Divna Anii sa 15 poljoprivrednih proizvoaa potpisala ugovore 29.10.2015.
 Copyright © 2000-2018.  Kreativnije.com