Magistar elektrotehničkih nauka Mitar Boroja, iz Bjelajaca, kod Mrkonjić Grada, vlasnik je brojnih pronalazaka i patenata iz oblasti elektrotehnike.

Ovaj istaknuti naučni radnik, koji ima 59 godina, cijeli radni vijek posvetio je izučavanju dijela i unapređenja pronalazaka velikog srpskog naučnika Nikole Tesle. Boroja je objavio desetak knjiga i više stotina naučnih radova o pronalazaštvu Nikole Tesle. Posljednji značajan pronalazak je uređaj za uništavanje ambrozije - uz pomoć struje. Riječ je o uređaju koji visokonaponskom strujom, jačine 25 hiljada do 30 hiljada volti, uništava stabljike ambrozije.

- Već dvadeset godina intenzivno radim na pronalasku novih postupaka na visokonaponskim izvorima. Na svu sreću, ambrozija je jako osjetljiva na visoke napone, za razliku od drugih korova. Međutim, da bi se stabljika ambrozije uništila, potrebna je struja od 25 hiljada volti. Tako da dvije i po bombine iz automobila mogu da proizvedu struju za uništavanje ambrozije - priča Boroja.

Kada se ambrozija tretira strujom, objašnjava on, njeno sjeme postaje sterilno. To je velika prednost u odnosu na to kada se njena stabljika uništava košenjem, jer se tada samo pojačava korijenov sistem i rastura sjeme. Kada se uništava strujom, njene žile su spaljene i stabljika je uništena, a efekat uništenja je 120 odsto.

Boroja ističe da i druge biljke koje nisu u direktnom strujnom kolu tada budu uništene, jer ambrozija ima vretenast korijen, raspleten i osjetljiv. Prolazni otpor je, naime, na krajevima korijena. Tako da ambroziji stradaju vrhovi korijena. Zbog toga je ambrozija najlakša za uništavanje od svih biljaka uz pomoć struje.

- Za uništavanje ambrozije može se napraviti portabl uređaj, kao što sam ja uradio. A za uništavanje u nepristupačnim područjima može se napraviti sonda, koja bi se pustila iz helikoptera. Naravno, uređaj se može ugraditi i na traktor i druge poljoprivredne mašine - istakao je Boroja.

Zahvaljujući napretku tehnologije, kaže, uređaj s kondenzatorima za uništavanje ambrozije može se staviti u "kutiju od šibica", tako da bude mobilan i jednostavniji za rukovanje.

Svoje izume Mitar Boroja nudio je raznim institucijama i preduzećima. Međutim, odgovora još nema, mada su ambrozijom "zaražene" velike površine u Srpskoj.

- Glavni razlog zašto još niko nije pokazao interes za moj izum za uništavanje ambrozije pomoću struje, jeste monopol koji ima hemijska industrija. Međutim, uništavanje ambrozije hemijskim sredstvima ne daje željene rezultate - ističe Boroja.

On objašnjava da je ambrozija na naše prostore donesena 1936. godine u sjemenu djeteline, iz Sjeverne Amerike. Sjeme iz Vojvodine širilo se i u ostale dijelove predratne Jugoslavije, u prosjeku 20 do 30 kilometara godišnje.

- Ambrozija je gorostasna biljka i uglavnom raste na zapuštenim površinama. U Bjelajcu i okolini Mrkonjić Grada ima je na više lokacija, a primijetio sam da se posebno "prima" na lokacijama gdje se nalazi dunavski pijesak. Vjerovatno da njeno sjeme dođe u pijesku, jer ima 39 godina prihod klijavosti - tvrdi Boroja.

Problem je kada sazrije polen stabljike ambrozije, koja ima na hiljade zrnaca. Strujanjem vjetra ona mogu da se prenesu na udaljenost i do 20 kilometara. Tada nastaju problemi za mnoge ljude, jer je ambrozija najjača travna groznica, a probleme imaju i životinje. Oko 10 odsto stanovništva u Srpskoj ima alergijske probleme zbog ambrozije.

KNjIGA O TESLI

Mitar Boroja nedavno je izdao knjigu "Nikola Tesla: Pronalasci sa primjenom u poljoprivredi". Knjiga sadrži tri cjeline. Prvi dio rukopisa odnosi se na istorijski razvoj primjene električne energije u oblasti poljoprivredne proizvodnje, sa posebnim osvrtom na one električne aparate koji su namijenjeni suzbijanju i uništavanju korova u poljoprivrednim kulturama. Drugi dio odnosi se na primjenu Teslinih patenata u ovoj oblasti, koji su u aktivnoj upotrebi, ali i onih koji bi mogli da budu primijenjeni. Treći dio su naučni i stručni radovi iz oblasti poljoprivrede.

Boroja će do kraja godine braniti doktorsku disertaciju na temu: "Suzbijanje korovske vegetacije u poljoprivrednim kulturama električnom strujom", u kontekstu čuvene Tesline izreke: "Uspješni uzgajaju dvije travke tamo gdje raste jedna".

KORIDA

Velika preokupacija magistra Boroje je ljubav prema rodnom kraju i istraživački rad o koridama u Krajini, a naročito Grmečkoj koridi. Tako je 2002. godine svjetlost dana ugledalo izdanje knjige "Zapisi o Grmečkoj koridi", koja govori o održavanju i postojanju ove koride od 1772. godine.

Slobodan Dakić ("Glas Srpske", www.glassrpske.com)

Podijeli na Facebook-u

Tweet