Strategija razvoja Mrkonji Grada do 2012.
9.11.2007.. Optina Mrkonji Grad dobila je najznaajniji dokument -
Strategiju razvoja optine od 2007. do 2012. godine.
U ovom periodu mrkonjika optina treba da postane atraktivna sredina za ulaganja, ugodno i prestino mjesto za ivot, pruajui prave prilike mladim ljudima.
Inae, realizacijom strategije razvoja do 2012. godine Mrkonji Grad treba da u partnerstvu sa susjednim optinama i Vladom postane regionalni centar jugozapadnog dijela Republike Srpske, koji omoguuje saobraajnu i drugu integraciju ovoga prostora u evropske tokove.
- Mi smo izradi strategije razvoja godine posvetili posebnu panju. Na izradi ovog dokumenta uz optinski razvojni tim i partnersku grupu bila je angaovana Regionalna razvojna agencija "Eda" iz Banje Luke. O nacrtu dokumenta voena je iroka javna rasprava i uvaeni su svi argumentovani prijedlozi i sugestije - rekao je naelnik mrkonjike optine Zoran Tegeltija.
On je naglasio da je strategija razvoja najvaniji dokument za budunost mrkonjike optine. Ona "trasira" sve puteve razvoja ove krajike optine, koja ima ambiciju da to prije dospije u krug razvijenih optina u Srpskoj.
Za to postoje prirodni i ljudski potencijali, jer povrina optine, u kojoj ivi oko 22 hiljade stanovnika, iznosi 685 kvadratnih kilometara, tako da je gustina naseljenosti 31 stanovnik po kvadratnom kilometru.
Procjenjuje se da 48 odsto stanovnitva ivi u gradskom, a 52 u naseljima na selu. Stanovnitvo na selu posebno dobre rezultate postie u proizvodnji mlijeka. Tako je u proloj godini od poljoprivrednika otkupljeno 9,9 miliona litara mlijeka.
Na podruju mrkonjike optine postoje znaajna nalazita rude boksita, bentonita, uglja, kvarca, mermera..., ija je eksploatacija na niskom nivou. Naime, osim eksploatacije boksita u Liskovici i Peckoj i bentonita u Gerzovu, druga rudna bogatstva se ne eksploatiu. Upravo u oblasti rudarstva, drvopreraivake industrije, preduzetnitva i malog biznisa lee najvee rezerve za bri razvoj.
Strateki cilj u strategiji je razvoj malih i srednjih preduzea i poveanje izvoza te razvoj preduzetnitva da se dostigne odnos od najmanje 30 stanovnika po poslovnom objektu. Naime, planirano je da se u narednih pet godina otvori u privredi 800, a u uslunim djelatnostima jo 400 novih radnih mjesta.
Jezero Balkana i Boac, te Zelenkovac pruaju mogunosti razvoja izletnikog i sportsko-rekreativnog turizma. Na raspolaganju su potencijali za lovni i vjerski turizam u Mednoj, Gustovari i Gerzovu.
- Grad i optina koji su udaljeni pedesetak kilometara od glavnog grada Republike imaju realnu ansu za brz razvoj. To je naa velika ansa, a ako se tome doda najavljena gradnja autoputa Srednja Evropa - Jadran, preko Mrkonjia i ipova to nam daje dodatan optimizam i uvjerenje da emo u naim planovima uspjeti - optimista je Zoran Tegeltija.
Turizam
U strategiji je naznaena promocija Mrkonji Grada kao atraktivne investicione i turistike lokacije. Tako je predvieno da se godinje organizuje najmanje 60 dana turistikih atraktivnih dogaaja. Predviena je izgradnja Master plana za Balkanu, Studije "Manifestacioni turizam i razvoj preduzetnitva u Mrkonji Gradu", te pilot projekta seoskog turizma.
Slobodan Daki ("Glas Srpske", www.glassrpske.com)