Naslovna strana www.mrkonjic-grad.com Login Login
Weather Forecast
 ta ima novo?
Aktuelnosti
Iz grada
Sport
Kultura
Zanimljivosti
Biseri
 Mrkonji-Grad
O gradu
Priroda
Istorija
Mrkonji na Wikipediji
Foto-galerije
Vaniji telefoni
Karta grada
 Cyber MG
Poruke
Ljudi
Cyber kuhinja
Sjeanja
Zaboravljena vremena
Chat
Linkovi
 Usluge
Web dizajn
Reklamiranje
Sponzori
RSS 2.0

www.mrkonjic-grad.com
Na mrei od 2000.god.

www.kreativnije.com
Zaboravljena vremena
 
Mrkonji-Grad kroz vijekove

14.4.2008.

Dragi moji sugraani!
itajui ove dragocjene prie, smatram da bi bilo interesantno vidjeti kako je slavni turski putopisac, Evlija Celebi opisao naš grad u 17. vijeku:

Kasaba Varcar-Vakuf

Bošnjaci je zovu Varcar-Vakuf (Varsal Vakfi, danas Mrkonji-Grad). To je has pase i vojvodstvo u bosanskom ejaletu, a nalazi se pod Crnom Gorom. Sa zapadne strane granici teritorijom Zadra. To je velika varoš. Ima jedanaest mahala i dvije hiljade daskom pokrivenih kua, s vinogradima i bašama.

Ima više damija i mesdida, jednu tekiju, hamam i dovoljan broj duana. Ovaj kraj je vrlo blizu granice, a unaokolo nema nijednog grada. Kad je Sejdi Ahmed-paša bio bosanski valija, Mleani su zapalili ovo naselje i mnoga mjesta poharali (1656-1659), ali ga je Sejdi Ahmed-paša poslije lino izgradio. Otkako su na sve etiri strane postavljene karaule i otkako njeni stanovnici svaku no naizmjenino dre strau, postali su sigurni. Okolo šehera ima vrlo mnogo vinograda: klima je vrlo prijatna.

Sauvali su se dokumenti koji kau da je ovu kasabu osnovao H.Mustafa-aga, sin Mehmed-begov, a unuk Abdulveduda, potkraj XVI vijeka. Na mjestu današnjeg Mrkonji-Grada lealo je selo Gornje Kloke i u njemu Hadi-Mustafa-agin cifluk, koji se ranije zvao cifluk Kopjevici. Na tom cifluku udaren je temelj novoj kasabi odmah poslije 1590. god. kad je zatraeno od jajakog kadije da u tu svrhu utvrdi granice pomenutog cifluka. U tursko doba kasaba se najprije zvala Jenide i Jajce (Yenice-i Yayce) ili Jajce Jenidzesi=Novo Jajce, a kasnije Varcar-Vakuf.

(Evlija Celebi "Putopisi" 1314/1896-1318/1900), preveo sa turskog Hazim Šabanovi)


Autor: Moj grad

 

Podijeli na Facebook-u

Komentari na tekst

1. Dobro doli u drutvo. Sa nestrpljenjem sam oekivao Vae pojavljivanje, kao i nekih drugih, ime e ovi nai komentari dobiti na interesantnosti i kvalitetu.
Milo za Emiru, Srbija20.5.2008 1:47:08 
2. Kao sto sam vec rekla, malo znam o istoriji MG pa cesto ne mogu ni da se ukljucim u razgovor nego strpljivo citam i saznajem nesto novo. Znanje mi je uvijek bilo drago.
Emira, Sweden20.5.2008 11:40:25 
3. Hvala Emiri za dodatne informacije. Sada neto vie o naem znamenitom sugraaninu, fra Antunu Kneeviu, tim vie i tim prije to su njegova miljenja o Bosni i nama samima i danas aktualna, to emo vidjeti na nekoliko primjera.
Varcaranin, Canada20.5.2008 14:23:22 
4. Dakle, rije dvije o Varcaraninu, fra Antunu Kneeviu, piscu i politiaru, velikom rodoljubu i borcu za smostalnost i slobodu Bosne. Kako je neto na tu temu ve napisao g. Milo, evo jo dopuna. Roen je 19. januara/sijenja 1834. u Varcaru, u zanatlijxskoj obitelji od oca Ante i majke Agate,
Varcaranin, Canada20.5.2008 14:24:47 
5. ro. Stipi. Polazio je u kolu koja je osnovana pred Jukiev dolazak u Varcar 1849. godine. Kneevi je uio pred Jukiem. Kako je tada ve mao 15 godina, bio je dorastao za primanje ideja svoga uitelja... Juki je neosporno djelovao na formiranje Kneevievog rodoljublja i on je u njemu
Varcaranin, Canada20.5.2008 14:25:42 
6. zapalio rodoljubivu vatru, koju ivot nije ugasio, nego je stalno plamtjela i do kraja ovota grijala pisca Krvave knjige, kako pie prof. Daja Kneevi je doivio tragediju svoga uitelja, te je jednom prilikom zapisao: A moj dobri uitelj Juki morao nje glavom platiti to je pisao o Bosni,
Varcarnin, Canada20.5.2008 14:26:39 
7. Po zavretku kole u Varcaru, stupio je u franjevaki red, gdje je roeno ime Petar zamijenio u Antun. U samostanima je zavrio srednje obrazovanje, a polovinom edesetih godina pretprologa stoljea poslan je u Italiju, gdje je uio filozofiju i teologiju. Tih godina se u Italiji rasplamsao
Varcaranin, Canada20.5.2008 14:28:07 
8. pokret osloboenja i ujedinjenja italijanskog naroda. Oslobodilake tenje Macinija, Garibaldija i Kavura zanijele su zagrijanog Kneevia i svakako djelovale na njegovu politiku aktivnost i borbenost kojom e dobrim dijelom ispunjavati itav njegov ivot u Bosni. Po povratku u Bosnu, on je
Varcaranin, Canada20.5.2008 14:29:47 
9. on je vrio nastavniku dunost u franjevakim kolama, predajui filozofiju i teologiju u Livnu, Guoj Gori i akovu. Pored toga, sluio je kao upnik u Dobretiima, Varcaru, Petrievcu, Ivanjxskoj, Jajcu, Liskovici, Kotor Varou, gdje je i umro 22. septembra/rujna 1889. Dok je radio u Livnu,
Varcarnin, Canada20.5.2008 14:31:04 
10. pokuao je osnovati historijxsko-geografsko drutvo koje bi trebalo da se bavi prouavanjem povijesti i zemljopisa Bosne. Ovaj pokuaj, kao i Jukiev za osnivanje knjievnog drutva, nije uspio jer u Bosni tada ni meu franjevcima jo uvijek nije bilo dovoljno ljudi koji bi shvatili zanenje toga
Varcaranin, Canada20.5.2008 14:31:47 
11. posla, ni doraslih za njegovo ostvarenje, pie prof. Daja. I Kneeviu je kao i Jukiu bilo sueno da sam ostvaruje svoje zamisli. Za vrijeme svoga boravka u akovu, Kneevi u povjerljivoj misiji putuje u Novi Sad, Zemun i Beograd. Na osnovu Kneevievih zapisa u neobjavljenom tekstu Varica"
Varcaranin, Canada20.5.2008 14:32:43 
12. koji se uva(o?) u jajakom Samostanu, dr. J. Jelini iznio je neke podatke o Kneevievom putu, pa ih zbog njihove intersantnosti za upoznavanje linosti fra Antuna Kneevia, ovdje i navodim, drei s istog izvora. Povijest se ponovila... Kneevi putuje u turskom odijelu, te je tako doao
Varcaranin, Canada20.5.2008 14:34:19 
13. u Novi Sad. Potraio je Svetozara Miletia u njegovoj kui. Svoj susret sa Miletiem, Kneevi opisuje vako: Naoh ga sa enom i kerkom za objedom. Pozdravivi, on skoi, uvede me u drugu sbu, a tada ponemo razgovor. Kneevi se ovim rijeima obratio Miletiu:
Varcaranin, Canada20.5.2008 14:35:05 
14. u Novi Sad. Potraio je Svetozara Miletia u njegovoj kui. Svoj susret sa Miletiem, Kneevi opisuje vako: Naoh ga sa enom i kerkom za objedom. Pozdravivi, on skoi, uvede me u drugu sobu, a tada ponemo razgovor. Kneevi se ovim rijeima obratio Miletiu:
Varcaranin, Canada20.5.2008 14:35:36 
15. Vae asno ime, veleueni gospodine, daleko se uje. Vi se daleko glasate kao hrabri, pae najprvi branioc Srpstva, koga prava nasvesrdnije branite u vaem javnom glasilu, Vaoj Zastavi! Mileti se potui da mu je plaa za to od srpske i ugarske vlade - progonstvo. Kneevi je upitao Miletia
Varcaranin, Canada20.5.2008 14:36:48 
16. zato tako malo pie o stanju susjedne Bosne, i bratiji Bonjakah, koji u nesnosnome suanjxstvu ame. U daljem razgovoru Kneevi se otkrio Miletiu da je franjevac, na to mu je ovaj rekao da je uo da da su fratri s Turcima, pae da su glavni uzrok to se krstjani ne oslobode turskog jarma.
Varcaranin, Canada20.5.2008 14:37:56 
17. Kneevi je odgovorio Miletiu: Fratri kao pametniji i nauniji prie (prijee) narodu nesmotreni ustanak prot Turcima jer dobro znadu da ne mogu turskoj sili odoliti. Kneevi dalje pie kako je za dva dana iziao velik lanak (u Zastavi) u kom se injencama dokazuje kako je u Bosni
Varcaranin, Canada20.5.2008 14:39:13 
18. nesnosno stanje krstjanih, kako e oni po svaki nain traiti svoje oslobaanje, kako je Srbija duna u tu borbu stupiti, kako bi mogla Duanovo carstvo obnoviti, pa kad vidih da je Doktor (Mileti) zabludio, javih mu da mi traimo osloboenje od tuega pritiska, a ne da nas drugi opet pritisne,
Varcaranin, Canada20.5.2008 14:39:56 
19. ma i brat bio, te zamolih nek drugim pravcem krene. (D. Jelini: Kultura i bosanski fratri, sv. II) I ove Kneevieve rijei upuuju nas na to da je cilj njegove borbe bio slobodna Bosna kao posebna dravna jedinica. (Juki je, vidjeli smo prije, smatrao Bosnu dravom u okviru Otomanskog
Varcaranin, Canada20.5.2008 14:40:57 
20. op. pr.) Kneevi nije igdje iznio svoj plan dravne organizacije Bosne i nejzin odnos prema Hrvatskoj i Srbiji. Nema sumnje da su mu oslobodlake ideje bile iskrene, ali bez dovoljno razraene osnove o dravno-pravnmom poloaju Bosne i Hercegovine. (Danas vidimo, kako dananji vlastodrci
Varcaranin, Canada20.5.2008 14:41:35 
21. kojim smo povjerili sudbinu - po onoj Mujinoj iz vica i tako jedno pet-est puta - razroko gledaju na isti nametnuti problem ustrojxstva BiH, op. pr.) Ponovimo da je Kneei autor Krvave knjige ili spomenik Kraljevstva bosanskoga po XX. (Ovo XX je Kneeviev nick, iz straha od Turaka.
Varcaranin, Canada20.5.2008 14:42:53 
22. Krvavu knjigu Kneevi je tajno tiskao u Zagrebu 1869. godine, knjigu je izdao Velimir Gaj, njemu ju je pisac i posvetio, a u Kniizi se obraa bosanskome ovim rijeima: Mladiu, bosanski, sine majke slavne, koji nerestano u nesnosnom suanjxstvu tuguje, evo Tebi "Krvava knjiga, evo Ti alosni
Varcaranin, Canada20.5.2008 14:43:58 
23. spomenik! Zaviri, pogledaj i promisli, o alostnie, to si njegda u svojih prastarih bio, to li sad, te onda ami u tom mrtvilu smrtnom, u kojem se sada nalazi, ako Te srdace priputa Inae, Kneevi poziva i muslimane Bosne i Hercegovine na slogu u jedinstvu, dakle jo za otomanske uprave
Varcaranin, Canada20.5.2008 14:45:05 
24. oko godine 1869. jer su oni po krvi i jeziku braa krstjana i riijana. Poziva ih da zajedniki (kao u doba Husejna Gradevia o.pr.) zajedno ustanu i zajedno izvojuju slobodu svoje Bosne. Hamdija Kreevljakovi je o Kneeviu napisao: Bio je rodoljub do fanatinosti, kako vidimo iz svakog
Varcaranin, Canada20.5.2008 14:45:51 
25. retka njegovih djela, a osobito iz Krvave knjige. Kneevi je izmeu ostalog pisao: Samo se sloimo, samo se ljubimo. Mi smo svi podobni da ropstvo zbacimo.Vrijeme prolo, sadanje i bude od nas slogu zahtijeva... Istina, malo nas je, al ljubav i sloga sveomogui su." Kneevi je svoju
Varcaranin, Canada20.5.2008 14:46:45 
26. knjigu moro i kriti, kao u neku peinu kod livanjxskog Samostana, ali je i sam zaboravio gdje! Turci su se ubili tragajui ko je autor. Krvava knjiga je danas rijetkost jer su je njeni itatelji tajno nabavljali, kriom itali potom spaljivali. Dr J. Jelini pie ovako o Kneevievom nacionalnom
Varcaranin, Canada20.5.2008 14:47:20 
27. osjeanju: Fra Ante Kneevi nije bio ni Hrvat ni Srbin, nego otvoreni Bonjak. Nije teio ni za ujedinjenjem ni sa Hrvatima ni sa Sbima, neg za autonomijom Bosne i Hercegovine, a Hamdija Kreevljakovi dodaje da Kneevi svoj jezik naziva bosanskim, a to ni jedan do sada, istie Kneevi i
Varcaranin, Canada20.5.2008 14:48:12 
28. i narodnost bosansku. Kneeviu je je dosta bilo postojanje bosanice (pisma, op. pr.) i dobrog narodnog bosanskog jezika, pa da proglasi svoje Bonjake (svih triju vjera, op. pr.) Odmaklim u kulturi, ne samo ispred mnogi slavenskih, nego i europskih naroda.
Varcaranin, Canada20.5.2008 14:48:56 
29. Kneevi je otro osudio Omer-pau Latasa i njegov zulum po Bosni: Ni jedan namjesnik Osmanlija nije cijeloj Bosni toliko zla uinio, koliko ovaj hrvatski poturica. to je god mogao, o je unio na propast Bosne i Bonjakah, a sve na bratinstvu i tvrdoj vjeri. On poziva pripadnike svih vjera
Varcaranin, Canada20.5.2008 14:49:42 
30. na zajedniki rad jer su svi roena bratija jedne krvi i jendog naroda. Piui najezdi i vatrenom piru po Bosni i Sarajevu, koje je provodio Eugen Savojxski, Kneevi je zapisao: Krstijani ne samo iz Sarajeva, nego i iz ciele Bosne kud je on prolazio, pae i iz udaljenih mjesta Bosnu ostavili
Varcaranin, Canada20.5.2008 14:50:25 
31. i u prikosavske, pae ugarske zemlje naselili. Kneevi se pita da li e se potomci tih iseljenika bar sada svoje mile otadbine spomenuti,u nju povratiti, svoju rodbinu razveseliti, Bosne slavu pomoi obnoviti i naseljavanje inostranih priprieiti.(Veoma aktualno zvui i danas, zar ne, op. pr.)
Varcaranin, Canada20.5.2008 14:52:01 
32. Salko Nazei je u Enciklopediji Jugoslavije o Kneeviu zapisao: Posebno mjesto zauzima Antun Kneevi, pisac uvene i od Turaka progonjene Krvave knjige, u kojoj je sa puno istinskog bola prikazao teko stanje raje pod Turcima.
Varcaranin, Canada20.5.2008 14:52:47 
33. Knjiga je po svoj prilici napisana u Dobretiima, a po ocjenam kritiara, pisana je crno-bijelom tehnikom sve to je vezano za bosansko Krakljevstvo je neto najbolje ne svijetu, o patnjama i porezima ni rijei, a sve to je najgore, vezano je za turskoga gospodara. Ali, sve to treba shvatiti,
Varcaranin, Canada20.5.2008 14:53:28 
34. jer fra Antun Kneevi, na Varcaranin, je bio veliki i iskreni patriota, koji je zbog toga jako patio... Nije sam, naalost. Na kraju ovog kratkog i povrnog pogleda na Kneevia i njegov lik i djelo, navodim rijei koje su ispisane na spomen-ploi ispod spomenika Zmijanjcu Petru Koiu
Varcaranin, Canada20.5.2008 14:54:59 
35. u Gradskom parku u Banjoj Luci. Piem ih po sjeanju, jer u Banjoj Luci, pa i gradskom parku gdje smo znali ekati glamoki autobus u pola etiri, nisam bio makar jednu deceniju i pol, a Koieva djela sada nemam. Dakle, ovo su, po mome sjeanju, Koieve rijei:
Varcaranin, Canada20.5.2008 14:56:13 
36. Ko iskreno i strasno ljubi Otadbinu, uzvien je i velik kao Dragi Bog, a prezren i gladan kao pas. Ovim bih za sada zavrio posao oko Jukia i Kneevia.
Varcaranin, Canada20.5.2008 14:56:57 
37. Nemogu a da nedam komentar na ovo napisano o Kzlar-Agi, Jukicu, Knezevicu i Kocicu. Iskreno me je sramota koliko sam mislio da znam, a sad vidim koliko nisam znao o "tlu iji prah je dotakla moja koa". Gutam svako napisano slovo...Jos jednom hvala svima na pozitivnom naboju koji se ovdje osjeca...
dk, Denmark20.5.2008 15:52:00 
38. Hvala Vam na ovim rijeima koje su veliko ohrabrenje za me, a vjerujem i za g. Miloa. Posebno me raduje Vaa ocjena o "pozitivnom naboju" koja je kompliment i Urednitvu. Radovalo bi me kada bi na ovome mejestu bilo vie onih koji piu o prolosti naega kraja. Vae iskreno priznanje o
Varcaranin - dk, Denamark, Canada20.5.2008 17:23:57 
39. o (ne)znanju dobar je star za uenje. I ja uim pod stare dane, makar mi naumpadala ona izreka Ive Andrica kako "Bosanac bere pamet pod stare dane, kada mu vie ni zata ne treba." Meni je zadovoljxstvo da sam dio toga znanja koje sam brao itav ivot,poklonio i drugima, pa i Vama,u dobroj namjeri.
Varacanin, Canada20.5.2008 17:27:49 
40. Hvala G.Varcaranine. Iz Vaih komentara o fra.Jukiu i fra Antunu Kneeviu dosta sam znao, ali i dosta novog nauio. Dodao bih samo kratak iseak iz Kneevievog dela"...Varcar je rodno moje njesto. Tude prinoismo i sutra rano podjosmo. Moji roditelji i veliki broj rodbine i prijateljah otpratie
Milo, Srbija20.5.2008 19:01:26 
41. nas do na Rogolje, a ondje se razstadosmo. Mnogi su plakali, red da se vie vidjeti neeno; a drugi se veseljahu govorei nek se bar oni Muje oskobode, kad ga se mi oskoboditi ne moemo. Tuga njeka na tom rastanku i meni se savi oko srdca, nu ju brzo odbacih...A sada poto je bilo rei o navedenim
Milo, Srbija20.5.2008 19:08:50 
42. velikanima, a da ne skrenem sa teme dodau neke malo poznate podatke iz hronika katolikih biskupa, upnika i Vatikanskog arhiva. Godine 1723. dodelio je papa Inecentije XIII potpuni oprost za crkvu ili kapelu Varcarsku. Ta je kapelica bila po svoj prilici na groblju. Godine 1744. izvetaj biskupov
Milo, Srbija20.5.2008 19:27:26 
43. nadjen u Rimu kod prepagande:u Bocu osoba katolikih odraslih 32 malih 19, sa prezimenima:Aleovii(Eleovii), Miki,ule, irke, matijevii.J.Jeleu(sada Majdan) bilo je katolikih osoba odraslih 78 i malih 54 sa prezimenima: Lovri,imunovi,ievo,Pavlovi,Petrovi,Juri,Nikoli,erhatli,Knezo
Milo, Srbija20.5.2008 19:37:13 
44. Jaki,Markovi,osi,Martinovi. U Varcaru ima katolikih osoba 144 odraslih i 79 malih. Godine 1737. biskup fra Mate Delvi u martu je obavio kanonski pohod. Godine 1761. biskup fra Pavao Dragievi 15.oktobra doao je u Varcar i bio gost Petra Ivekia. godine 1776. biskup Pavao Dragievi sa
Milo, Srbija20.5.2008 19:47:51 
45. strahom tajno doao u Varcar i bio gost u kui Petra Ivekia. Godine 1779. biskup fra Marko Debreti 13.07. biuo u Varcar-Vakufu i ponovo bio gost Petra Ivekia. Godine 1856 imala je Varcarska katolika upa 249 kua i 1547 dua u Varcaru, Liskovici, Orugli i ehovci. Godine 1852. u februaru bio je
Milo, Srbija20.5.2008 19:56:55 
46. upnik Varcarski fra Atte zatvoren u tvrdjavi Jajakoj radi politike. Godine 1898. Varcar je dobio kotarski(sreski) ured i tako oderljen od Jajca. Katolika crkva sagradjena je 1881. godine. Zvonik je podignut 1889. Crkva je bila pokruvena daskom, a 1911. pokruvena je limom. 1906. nabavlje je veliki
Milo, Srbija20.5.2008 20:04:14 
47. oltar iz Tirola, kao i ploice oko oltara, pod je izmenjen, a zvonik bakrom pokriven 1934. godine.Vanjtina crkve je popravljena 1937/38. Stari upski stan sagradje je 1821. na zemljitu darovanom od Ivekia i to je nesto na kome je 1939. sagradjena bolnica. Novi upski stan sagradjen je kod crkve
Milo, Srbija20.5.2008 20:10:54 
48. uz reku 1884. godine, koji je crepom pokriven 1936. 31. maja 1944. savezniki avioni bacili su jednu bombu na crkvu i istono-juni deo crkvene ladje do velikog oltara do temelja je poruen. Biskupske pohode, popise i dr. dogadjaje sam samo ukratko opisao. Ovim sam samo mislio da dopunim Varcaranina
Milo, Srbija20.5.2008 20:18:02 
49. Ko iskreno i strasno ljubi otadbinu, istinu i slobodu, hrabar je i neustraiv kao Bog, prezren i gladan kao pas.
Milo za Varcaranina, Srbija20.5.2008 20:59:04 
50. Sve mi zao da upadnem i da vas prekidam Milosu i Varcaranine,nastavite.Hvala vam obojici, a sebe zamisljam kao djaka koji sjedi u klupi,slusa profesora i ne trepce.Ooooo jos da nam je Lovrenovic ovdje!!!!
Dina, Bosna i Hercegovina20.5.2008 22:03:15 
51. Hvala vam oboma. Poeljne su dodatne napomene, kako se vidi iz onoga to je napisao g. Milo. Da samo kaem tim povodom, da je Lovrenovi napravio kopiju te Oprosnice pape Inoentija XIII, pa je metnuta u Monografiju. Kapela na groblju koju spominjete vjerojatno je bila na eliji. Treba spomenuti
Varcaranin Dini i Milosu, Canada20.5.2008 23:06:10 
52. da je koju ngodinu prije zadnjega rata Crkva najzad dobila i orgulje koje je sviraro maestro Franjo Ioti, inae horovoa znamenitog crkvenog hora, ali i Hora KUD-a Jedinstvo i Hora KUD-a iz Kljua. Naalost, i Katolika crkva je doivjela sudbinu varcarskih damija, liskovake crkve i
Varcarin, Canada20.5.2008 23:12:46 
53. i vlasinjxske damije. Ali, to je novija krvava prolost, koju ovdje ne elim nainjati. G. Milo je prenio dirljiv teskt o Kneeveevom rastanku sa Varcarem. Pa da i ja prenesem Jukievu priu o njegovom rastanku sa Bosnom, na putu u surgun u Carigrad po nareenju Omer-pae Latasa u kojeg je Juki
Varcaranin, Canada20.5.2008 23:15:42 
54. naivno vjerovao, kao svebosanskog izbavitelja: "Mjeseina sve se ukrada, Sarajevo sve pospalo, samo ete kuluka susretosmo i pred Bezistanom mirae fenjer lamborom napet i na vie mjesta od kumrikua iskljuvan.Sad sam ve znao koja me srea eka; vidim da mi se kosti izvan drage otadbine nose,
Varcarnin, Canada20.5.2008 23:20:24 
55. da se ukopaju u kojem azijatskom strnjitu. Potjerae me u surgunluk, od koga sam se plaio vie nego od smrti." Ivan Frano Juki, "Putovanje od Sarajeva do Stambola. Ove su me rijei ponovo i sada duboko dirnule. Osjeam se isto kao i Juki,a i Kneevi mada nada umire zadnja...
Varcaranin, Canada20.5.2008 23:23:40 
56. Prije nego sto se umijem svako jutro sa nestrpljenjem pocinjem citati, Varcarina i Milosa. To je kao dobrojutro, samo nastavite.
azra, Sweden21.5.2008 10:17:12 
57. G. Miloe, Vi ste spomenuli kako je Varcar Vakuf postao kotarskim mjestom. Evo ta je na tu temu zapisano u Mnografiji "Mrkonji-Grad": "Upameno je u narodu kako su, zbog traenja da Varcar bude srdite kotara, predstavnici grada, uz posebne pripreme i najave, ili u Be, u carsku audijenciju.
Varcaranin, Canada21.5.2008 12:51:41 
58. uz posebne pripreme i najave, ili u Be, u carsku audjenciju. Kad su Varcarani garantirali da mogu ostvariti sve uvjete za takvu promjenu, traenju im je udovoljeno, i grad je ubrzo doivio sveanost proglaenja varcarskog kotara. Od tada grad ne prestaje biti administrativni centar podruja."
Varcaranin, Canada21.5.2008 12:54:39 
59. Pa kad je Monograija ve otvorena, evo i jo nekoliko podataka iz nje. Rije je o ulasku austrougraske vojxske u grad. "Prodirui drevnim putevima u unutranjost Bosne, austrijxska okupatorska vojxska na Rogoljima 1878. nemilosrdno je pregazila voljne, ali neorganizirane i staromodno naoruane
Varcaranin, Canada21.5.2008 12:58:54 
60. Prvo da se zahvalim dk, Dini i Azri upuenom G.Varcaraninu i meni. to se tie mene ova radim iz ljubavi prema rodnom gradu i zaviaju. Jer i za mene vai izreka:"Prvo(to se ceni)je tlo iji prah je dotakla moja koa". U nekoliko navrata pisao sam o poreklu pravoslavnih i muslimanskih gradskih
Milo, Srbija21.5.2008 13:00:12 
61. Bosance, koji su se tu okupili, pod vodstvm vienijih ljudi, da okupatoru prue otpor. (Potresno knjievno-dokumentarno svjedoanstvo o tome ostavio je hrvatski knjievnik Eugen Kumii u svojoj dnevnikoj prozi "Pod pukom".)
Varcaranin, Canada21.5.2008 13:01:44 
62. razdoblje austrougarske okupacije treba malo detaljnije obraditi. Za sada, iznijeu podake o gradu na osnovu "vabinog" sigurno preciznog popisa. "U gradu ivi 3.279 stanovnika. Postoji potanska i telegrafska sluba, opa kola, pravoslavna kola,dva mekteba, enska zanatska kola, tri kulturno-
Varcaranin, Canada21.5.2008 13:06:03 
63. porodica, dok sam se katolikih samo ovla dotakao. Zato u sada posvetiti panju njima. Od davnina na tim prostorima ivele su porodice Lokmii i Ivekii. Od Ivekia su nastale porodice:Pavii,Golubovii,Pliii, orii i Demirovii, Stipanii su doli oko 1870. iz Karakaice (Sinj-Dalmacija),
Milo, Srbija21.5.2008 13:08:34 
64. -umjetnika drutva: Kiraethana - muslimnska itaonica (predsjednik Hasan efendi Heremi) "Hrvatska itaonica" (predsjednik Niko Stipi), srpsko-pravoslavno drutvo "Nikolajevi" (predsjednik Niko Babi) te inovniki kasino.(Kasnije, u staroj Jugoslaviji osnovano je Muslimansko kulturno-umjetniko
Varcaranin, Canada21.5.2008 13:09:30 
65. "erzelez". Pravoslavna i katolika crkva izgraene su u tom periodu (prva 1884., druga 1881.) te, kako smo ve pisali obnovljena rika damija 1910. Obnovio ju je Hamidbeg Husedinovi iz Banje Leke i tako priredio radost vjrernicima Rike... Uspjeno djeluje vatrogasno drutvo, a predsjednik mu je
Varcaranin, Canada21.5.2008 13:13:24 
66. Stipo karica. Ono je okupljalo dobrovoljce svih vjera. Tada je podignut moderni hotel koji je nosio ime "Bosna". Poto je kroz vijekove, od temljenja 1592. godine Varcar Vakuf bio jako zanatsko sredite, "vabo" je 1910. popisao i ta su varcarske zanatlije izraivale. Kovai su prosjeno
Varcaranin, Canada21.5.2008 13:16:40 
67. Petrovii i Ivinovii zvali su se pre Stipanii,Djidare su dole iz Jajca oko 1850., a ovde su dole iz Senja,Svetinovii i karice oko 1824. iz Premine(Knin-Dalmacija),osici iz Dalmacije oko 1870,Vulii ,Savii i Bilandije oko 1800. iz Grahova ili Premine,avke oko 1830. iz Kijeva-Dalmacija,
Milo, Srbija21.5.2008 13:18:59 
68. proizvodile 8.000 kosa, 15.000 noeva, 12.000 mutafa, i ak 20.000 zemljanih lonaca! Razvija se i trgovina, a preko domaih trgovaca roba se i izvozi. U razdoblju austro-ugarske okupacije, pored drugih objekata, podignuta je zgrada administracije i ambulanta koja e kansije prerasti u bolnicu.
Varcaranin, Canada21.5.2008 13:20:02 
69. Prilikom ulaska austro-ugarske vojxske Varcar Vakuf, opljakana je Kzlar-agina damija. Lijepi, veliki areni ilim, tkat u Maloj Aziji, zavrio je u bekom Kunstmuzeumu(Muzeju umjetnosti).Ako neko od itatelja ivi u Beu, slobodan sam ga zmoliti da se raspita o ilimu i eventualno napravi snimak.
Varcaranin, Canada21.5.2008 13:23:49 
70. Hvala Azra na lijepim rijima upuenim ovoj rubrici.Zbog takvih itetelja ovaj posao ima smisla. Nadam se da ete sauvati kopiju ne samo ovih napisa i na susretima Varcarana ponekad, makar i za stolom uz jelo i pie, priati o njima.Bilo bi najbolje kada bi ste mlade poduili osnovama nae povjesti
Varcaranin - za azru, Canada21.5.2008 13:27:04 
71. Kotromanoviu su doli davno iz Dalmacije(u Petravlju kod Sinja ima i danas Kotromanovia),Duvnjaci i Jurii u 19 veku iz Vrljike(Dalmacija), urii iz Hecegovine oko 1750,Mounjci iz Rekavice(kod Banja Luke oko 1850.),Dujii(ujani) iz Premine davno, Stipii negde iz Dalmacije davno,Dima iz Stare
Milo, Srbija21.5.2008 13:28:52 
72. Tako bi se sigurno ouvao "duh Mrkoniana" (Varcarana" o kojem se tako esto govori s ponosom, tako bi se odrala ljubav ptema starom kraju koja se nikada ne smije ugasiti. Hvala Azra. Idemo dalje.
Varcaranin, Canada21.5.2008 13:28:57 
73. Gosodo, sinoc sam u rubrici starih fotografija poslao moj novi zapis o Banjcu. Ne vidim ga na stranici, pa vas molim da mi kazete jeste li ga uredno primili. Taj tekst sam pisao dva puta, kao to znate, i bilo bi mi ao da se izgubi, a ako se i to dogodi - Banjac zasluuje i tree pisanje...
Varcaranin Urednitvu, interno, Canada21.5.2008 13:32:28 
74. Rijeke(Sanski Most) oko 1885,alata iz Livna 1880,Fabry iz Vukovara oko 1895,tader iz Apatina(Baka) oko 1890,Idotii(zvali su se pre Jablanovii) i Pilarevii Jurice doli su iz Dalmacije oko 1830,Franjii(zvali su se Zorii) doselili su se 1815. iz Vrlike-Dalmacija.
Milo, Srbija21.5.2008 13:40:48 
75. G.Varcaranine, to se tie bitke koja je vodjena 1878. godine na Rogoljima dodao bih samo ovo. Po uspostavljanju austriske vlasti na Rogoljima je postavljen spomenik palim austriskim vojnicima, ali je 1918. sruen.
Milo za Varcaranina, Srbija21.5.2008 14:22:10 
76. Uz veliku zahvalnost i potivanje za Va rad, molim Vas da na ovom mjestu objavite i Vaa saznanja o porijeklu pravoslavnih i muslimanskih obitelji. Hvala.
Varcaranin -Milou, Canada21.5.2008 15:26:21 
77. Varcaraninu i Milosu moje postovanje,bas kao i Dina osjecam se da sam na istorijxskom predavanju svako jutro.Kad dodjem ujutro na posao to mi je prvo sto procitam i tako uljepsam sebi dan kroz vase znanje i moje.Hvala vam jos jednom i uzivam u tektovima
Djana, United States21.5.2008 18:04:41 
78. Jo nekoliko zrnca iz povjesti naega grada. Evlija elebija je zapisao:"...Mleani su zapalili ovo naselje i mnoga mjesta poharali (1656-1659), ali ga je Sejdi Ahmed-paa poslije lino izgradio." Osim toga poara,velika vatra pustoila je Varcarem i godine 1883. Budui da je veina kua i drugih
Varcaranin, Canada21.5.2008 18:18:21 
79. objekata bila od drveta, mogu se nasluivati razmjere ovog poara o kojem nemam vie podataka. Jo jedan veliki poar zahvatio je 1925. naselje Riku. Kada su se nai stari sjeali nekih dogaaja, vrijeme su mjerili po tome poaru,koji je izbio nepanjom jedne ene. Tako se za neki dogaaj govorilo
Varcaranin, Canada21.5.2008 18:22:15 
80. da je to "bilo prije nego je rika izgrila" ili "to je bilo dvi ja l tri godine nakon to je Rika gorila." Bio je to straan poar jder je buknuo kada je puhao vjetar koji je vatru brzo razno po haman cijeloj Rici. Sauvane su i fotografije zgarita, ali u kua koje su vatrogasci i narod uspjeli
Varcaranin, Canada21.5.2008 18:25:21 
81. da je to "bilo prije nego je rika izgrila" ili "to je bilo dvi ja l tri godine nakon to je Rika gorila." Bio je to straan poar jer je buknuo kada je puhao vjetar koji je vatru brzo razno po haman cijeloj Rici. Sauvane su i fotografije zgarita, ali u kua koje su vatrogasci i narod uspjeli
Varcaranin, Canada21.5.2008 18:26:39 
82. uspjeli oteti od vatre, pa su samo djelimice osteene. Posebno se doimlje dokumentarna fotografija izuzetne vrijednosti koja prikazuje Riku kako nestaje u dimu i palemenu. Sauvana je slika sedamdesetak rikih pogorelaca, okupljenih na jednom mjestu. Pretpostavljam da je tadanja gradska vlast
Varcaranin , Canada21.5.2008 18:32:13 
83. unajmila fotografa (ako ve i sam nije imao instikt da zabiljei tu katarstrofu) ne samo da bi bio sauvan dokument o poaru, ve da bi se Crvenom krstu predoile razmjere tragedije, te sigurno je, sa tako velikim posljedicama toga poara, te velikog broja beskunika, vlast se nije mogla lahko
Vrcaranin, Canada21.5.2008 18:35:41 
84. te do Crvenog krsta dobila pomo. Zbilja, to je i uspjelo. Crveni krst je uskoro izgradio za to vrijeme moderne kue na sprat, od kojih su neke ostale uspravno danas u onom nisku u mahali ispod Vinograda, koja se nekad, valjda iz zahvalnosti, zvala ULica Crvenog krsta. Kao misaono-jeziki
Varcaranin, Canada21.5.2008 18:39:26 
85. paradoks moe zazvuati iskaz: "Kad je Rika gorila!" Meutim, varcarsko naselje koje se zove Rika je zbilja gorjelo, makar neko ne vjerovao da "rijeka moe gorjeti." Moe, eto, u Varcaru! Ostala je i izreka "Izgori Vrbas!"S njom su nai stariji alei se razbuivali iznenada pozaspalu eljad,
Varcaranin, Canada21.5.2008 18:44:07 
86. obino djecu, a posebno kada zaspi na sijelima u susjedstvu. "Izgori Vrbas!" govorilo se malo povienim glasom i onima ija bi panja odlutala dok je neko neto pripovijedao, ili onome ko je kunjao kada za to vrijeme nije bilo... Toliko o poarima,sada je pria o drugoj poasti na radu - to je kuga
Varcaranin, Canada21.5.2008 18:47:23 
87. Na tu temu prenosim biljeku iz Monografije. "U Maticama jajakog franjevakog samostana zabiljeene su dvije velike epidemije kuge sa popisom lica koja su umrla, izmeu ostalog i u Varcaru. Godine 1731. umrlo je dvadesetak osoba, a 1815. njih 299 sa prezimenima: Vuci, Stipani, uri, Ambroi,
Varcaranin, Canada21.5.2008 18:52:06 
88. ori, Plii, Mii, Perlak, Varvilo,Kasabai, Bani, Duji, Iveki, Stipi, Demir, Plazonji, Blaevi, Breulj, Lokmi, Babi, ura, Validi, Harbia, Grgi, Kotromanovi, Rasoki, Peji, Ioti itd. U majdanu tada je umrlo 157, u Peruici 20, u ehovcima 29 i u Liskovici 72. Godine 1864. umro
Varcaranin, Canada21.5.2008 18:56:12 
89. je u Guoj Gori fra Grgo Kotromanovi, roen u "Demir-mahali" u Varcar Vakufu 1777. koji je uio kole u Italiji i bio "glazbenik, slikar i kipar". Tako naiosmo na jo jednog uenog i pobonog Varcaranina koji je ivio u doba Jukia i Kneeva... Iz ovog podatka vidimo da je u Varcaru,
Varcaranin, Canada21.5.2008 18:59:35 
90. vjerojatno u Zboritu, postojala ak i Demir-mahala, prozvana po gvou, odnosno kovaima koji su ga kovali. To nije neobino za tadanju Bosnu. Sjetimo se sarajveskih ulica Kovai, Sarai, Kujundiluk, Kazandiluk... na Baarsiji. Kad ve spomenuh Kujundiluk, i ona strama varcarka ulica-mahala
Varcaranin, Canada21.5.2008 19:02:32 
91. vjerojatno u Zboritu, postojala ak i Demir-mahala, prozvana po gvou, odnosno kovaima koji su ga kovali. To nije neobino za tadanju Bosnu. Sjetimo se sarajveskih ulica Kovai, Sarai, Kujundiluk, Kazandiluk... na Baarsiji. Kad ve spomenuh Kujundiluk, i ona strma varcarka ulica-mahala
Varcaranin, Canada21.5.2008 19:03:24 
92. na potezu od Sokaka i arije do oria mahale, zvala se Kujundinica. Vjerojatno po kujundijama - zlatarima. (Sada je to dio Ulice Sime olaje, ako se ne varam...) Sjeam se da smo govorili kako smo ili u ariju "Kujundinicom", ili se vraali Kujundinicom, umjesto Novom cestom
Varcaranin, Canada21.5.2008 19:07:53 
93. cestom, kasnije slubeno Banjalukom ulicom. Imali smo, da spomenem uzgred, i Kljuku i Jajaku cestu, odnosno dijelove tih saobraaknica kroz grad, pa su i ulice nosile njihova imena, ako ne slubeno, bile su u svakodnevnoj upotrebi. Ali, pria o mahalama trai mnogo vie prostora i vremena...
Varcaranin, Canada21.5.2008 19:11:12 
94. ano, drago mi je da Vam moemo (mogu slobodno rei i u ime g. Miloa) uljepavamo dan.I sam se osjeam ljepe kada proitam neto to nisam znao. Nama, koji smo u tuinu(r. Juki bi rekao u surgunu)svaka aktualna vijest, pa i povjesna injenica koju nismo znali, ili jesmo pa zaboravli, znai mnogo.
Varcaranin - Djani, Canada21.5.2008 19:16:27 
95. Ja sam kao mali, kasnih 60-tih ili ranih 70-tih, u Brkia bati naao peat neke humanitarne organizacije. Pisalo je latinicom i irilicom : Humano drutvo Beda u Mrkonji-Gradu. Da li netko ima vie podataka o ovoj organizaciji?
Jure, United States21.5.2008 20:18:30 
96. Sa panjom sam proitao komentare G.Varcaranina, Gos. Djane i G.Jure. Mogu vas obavestiti da imam originalne lane iz tog perioda o poaru iz 1883, vie lanaka o Humanitarnom drutvu beda i dr. Te i druge lane dostaviu kad na sajtu M.Grad bude otvorena savremenija rubruka. Pisati o tako vanim
Milo, Srbija21.5.2008 23:10:17 
97. dogadjajima i skratiti ih na najmanju meru, oskrnavilo bi te stare lanke, a posetioce sajta uskratili za interesantna saznanja. Sada bih pisao o jednoj novoj temi Poreklu pravoslavnoga naroda u severozapadnoj Bosni sa osvrtom samo na podruje naeg zaviaja. I ovo e biti turo i maksimalno
Milo, Srbija21.5.2008 23:19:47 
98. skaeno zbog mogunosti ove rubrike. Napominjem da i za ovu temu imam originalnu dokumentaciju. Kao literaturu koristiu delo Vladislava Skaria i dr autora. Ve odavno se zna za tradiciju nekih porodica u severozapadnoj Bosni i naem zaviaju, po kojima su one dole iz hercegovakih,crnogorskih i
Milo, Srbija21.5.2008 23:26:52 
99. starosrbijanskih krajeva. U poetku tome nije davana nikakva vanost, smatrajui pukim kombinacijama, kakvih u narodu dosta ima. Ali kasnijim izuavanjima nadjeni su nesumljivi znakovi, da je pravoslavni narod, ako ne sav,a ono dobrim delom, doao s dalekog juga. Uoena je pojava velikih masa
Milo, Srbija21.5.2008 23:35:41 
100. pravoslavnog naroda na dalmatinskim i hrvatskim granicama odmah im su Turci uzeli Bosnu. Pri ispitivanju porekla pravoslavnog naroda ispitiva ima jedno dokazno sredstvo, koje mu fali kod naroda druge vere, a to je krsno ime.U kombinaciji sa sa nazivima vezanim za geografske objekte ili druge
Milo, Srbija21.5.2008 23:51:41 
101. predmeta, na dijalektske istovetnosti, grobnespomenike, narodnoj nonji i ornamentikama.Istovetnog noenja kose kod udatih ena u severozapadnoj Bosni i crnogorskih Brda, lepim vezovima po boama na glavi, na rukavima i prsima i dr. U kolubarskoj Podgorini se jedna granina reka zove Pecka. Re je
Milo, Srbija22.5.2008 0:04:53 
102. izvedena iz rei pe=kamen. U naem kraju ima selo Pecka. Potpuno izgovorena re glasila bi Peska. Ovo se najbolje vidi po tome to oveka iz Pecke zovu Peanac.Severna Dalmacija uestvobala u naseljavanj severozapadne Bosne i naih krajeva. Predhodno su u dalmaciju doselili iz oblasti Lima ili
Milo, Srbija22.5.2008 0:16:23 
103. Plava i Skopske Crne Gore(M.Velimirovi op..cit. 347. Sv.Tomi:Skopska Crna Gora,Naselja III str.468. i 469.)K. Jireek(Staat und Gesellschaft III str.23) misli da su Srbi u srednjem veku selili iz matice u onom pravcu, u kome se drava irila, dakle najpe na zapad, posle na iskok, a u 13. i 14.
Milo, Srbija22.5.2008 0:28:09 
104. stoleu na jug. Dalmatince koji su naseljavali Bosnu zovu Kaurima. Turci su kolonizirali severozapadnu bosnu iz Srbije, tadanjeg smederevskoh sandaka. Za to imamo i direktnu potvrdu ove predpostavke.To je savremeni putnik Benedikt Kuripei, koji je 1530. proao Bosnom skroz od Kladue, preko
Milo, Srbija22.5.2008 0:55:47 
105. Kljua i Sarajeva.On veli, da su Turci doveli Srbe iz smederevskog sandaka i naseliji ih po Bosni.Iz ekulara su doselili ovamo Devii-Gerzovska porodica Bubnji, Bubnjevii u parohijama Barai i Gerzovo, mogli bi biti iz ovih krajeva, gde se i danas uje re bubanj u znaenju izvor.Jo iz vee
Milo, Srbija22.5.2008 1:02:29 
106. daljine su Ubavii,Ubovii u parohijama Gerzovo,Pecka,Medna,Varcar. Oni su morali doi odonuda, gde se srpski pridev lep, zamenjuje srbiniziranim turskim pridevom ubav,hubav. Oparnice u parohijama gerzovu, Baraima,Gor.Mednoj i Varcaru, sea nas na selo Oparie u srbijanskom Levu. Beriima u
Milo, Srbija22.5.2008 1:09:48 
107. parohijama Baraima, Peckoj, Mednoj i Varcaru nisu nanjeni nigde imenjaci.Njihovo krsno ime sv.Stefan upuuje na Crnu Goru i Sandak.Jedna porodica ovog kraja, koja ivi u parohinama Barai i Volar, sjea na udnovato ime dede bosanskog valije Gazi Husrevbega. To je porodica Gafur, koja slavi sv.
Milo, Srbija22.5.2008 1:16:47 
108. Djurdja. Ne samo po krsnom imenu, ve i po drugim znacima mislimo, da joj je poreklo u Drobnjaku.Poznato je, da su u vreme Husrefbega vodili ljuti bojevi oko Jajca i drugim gradovima na Vrbasu i Pljevi.U tim bojevima su uestovali i Srbi ovog kraja kao graniari. Stoga je moralo biti nekih jaih
Milo, Srbija22.5.2008 1:22:49 
109. veza izmedju Husrevbega i porodice Gafur. Narodna tradicija, dodue pogreno, tvrdi, da je Husrevbeg poginuo u Drobnjaku. Radi toga se postavlja pitanje nisu li Gafuri i Husrevbegova porodica iz Drobnjaka. Korai u Varcaru, koji slave sv.Iliju, mogli bi biti iz june Hercegovine.Dalmatinci su Kauri
Milo, Srbija22.5.2008 1:29:51 
110. Viekrune. Iz zapadne bosne su Duvnjaci,Kupreaci, Grahovci,Srdii,Areine,Kudre,Balai,Domuzi, Kesii..Ali ima doljaka i sa severozapada. Od Petrovca i Unca su Bjelajci,Trkulje,Race, Zeljkovii,ikmani. Od Glamoa Kuride.Od Petrovca su i Stupari.Iz Dalmacije su Marete i Miletii itd.
Milo, Srbija22.5.2008 1:43:08 
111. Mozda bi bilo dobro da se, po pitanju porijekla prezimena, osvrnemo i na cjelokupno istorijxsko naseljavanje i raseljavanje koje je bilo karakteristicno za cijelu Evropu pa i Balkan i Bosnu i Mrkonjic. (Popis literature mozete naci na kraju teksta).
Emira, Sweden22.5.2008 14:44:03 
112. Bosna je uvijek bila specificna zato sto je bila granica izmedju zapadnog i istocnog rimskog carstva jos od 395 god. Granica je bila rijeka Drina. Razlika izmedju zapadnog i istocnog rimskog carstva je postala jos ostrija poslije 1054 god kada je doslo do raskola izmedju Rima i Konstantinopola.
Emira, Sweden22.5.2008 14:44:32 
113. Pocecu sa podacima o naseljavanju Bosne Ilirima prije 600 god (Iliri su se kasnije raselili u druga podrucja).Oko 620 god jedno slavensko pleme, Srbi, naselilo je sjeverna podrucja danasnje Srbije a drugo slavensko pleme, Hrvati, podrucje Hrvatske i Bosne.
Emira, Sweden22.5.2008 14:45:00 
114. Istovremeno su slaveni naselili neke dijelove Bosne. Oko 700 god su Srbi poceli naseljavati podrucje Hercegovine. 879 su Hrvati prihvatili katolicku vjeru a 891 Srbi pravoslavnu. Jedna treca gruppa je naselila Bosnu oko 900 god. U svijetskoj istoriji se imenuju kao jedna religiozna grupa ljudi
Emira, Sweden22.5.2008 14:45:32 
115. a ne kao Bogumili kako ih mi poznajemo. Cinjenica je da su dobili ime Bogumili tek 1800-ih godina kada ih vise nije ni bilo. Vec poslije 900-ih god su postojale tri religiozne grupe ljudi na podrucju Bosne: pravoslavna, katolicka i, danas poznata kao (po mnogima pogresno), bogumilska.
Emira, Sweden22.5.2008 14:45:53 
116. Ti narodi su sami sebe zvali dobri ljudi, dobri kriscani i bosnjaci. Turskim osvajanjem je veci dio stanovnistva Bosne prihvatio islam iz raznih (danas jako kontraverzijalnih) razloga. Jedan dio stanovnistva je ponovo prelazio na krscanstvo.
Emira, Sweden22.5.2008 14:46:17 
117. Posebno se prihvatala pravoslavna vjera zato sto su pravoslavci, poslije muslimana, prioritirani od strane turaka. Odatle danasnja mijesana imena i prezimena kao npr Desanka Ibrahimovic ili Ibrahim Milic (ova imena sam izmislila ali svi znamo da takve kombinacije postoje). Ovo takodje
Emira, Sweden22.5.2008 14:46:39 
118. moze biti JEDNO objasnjenje za cinjenicu da postoje familije koje pripadaju razlicitim religijama a imaju isto prezime. Takvi primjeri u Mrkonjicu mi nisu poznati ali mozda postoje.
Emira, Sweden22.5.2008 14:47:00 
119. Svima nam je poznata Vojna Krajina koja je bila jako vazna za naseljavanje Bosne. Jos od 1500-ih god se formirala vojna granica izmedju turske imperije i Austro Ugarske koja je obuhvatala podrucje duz Save na Hrvatskoj teritoriji, duzine oko 1600 km, sirine 30-100 km.
Emira, Sweden22.5.2008 14:47:21 
120. Vojxska Vojne Krajine se u pocetku sastojala od katolika iz Hrvatske ali su vecinu te vojxske 1700-ih god cinili pravoslavci iz Srbije. Austro Ugarskom okupacijom 1878-1918 je preseljavanje povecano. Pravoslavci iz Vojne Krajine su se spustali juznije.
Emira, Sweden22.5.2008 14:47:42 
121. Vrlo je moguce da je tada Mrkonjicka opstina naseljena tim stanovnistvom jer je Mrkonjic vrlo blizu Save (moj zakljucak). Ne smijemo zaboraviti da je pravoslavaca u Mrk. opstini vjerovatno bilo i prije tog perioda. Muslimansko stanovnistvo je, iz podrucja gdje je bilo manjina,
Emira, Sweden22.5.2008 14:48:01 
122. preselilo u podrucja gdje je bilo vecina. Jedan dio muslimana je odselio u Tursku. (Medju njima je bio i moj pramdid porijeklom iz Banja-Luke koji je ostavio svo svoje imanje i familiju i na zalost otisao zauvijek). Ovo je mozda JEDNO objasnjenje za razlicita porijekla
Emira, Sweden22.5.2008 14:48:23 
123. Mrkonjickog stanovnistva. Odatle i danasnja vecinska i manjinska mjesta u Bosni. Naravno da je raseljavanje bilo aktuelno i u vrijeme Kraljevine SHS, Kraljevine Jugoslavije, SFRJ i za vrijeme i poslije civilnog rata u Bosni sto je bilo karakteristicno i za Mrkonjic. Jedna ekstra cinjenica
Emira, Sweden22.5.2008 14:48:43 
124. su i mijesani brakovi. Zbog svih ovih naseljavanja i raseljavanja i familijarnog mijesanja mislim da je jako nesigurno i komplikovano zakljuciti odakle je neko porijeklom. Mijesali smo se u toku cijelog istorijxskog razvoja Bosne. Sad zivimo kako zivimo i nadam se da ce nam
Emira, Sweden22.5.2008 14:49:05 
125. buducnost biti mirna i da cemo i ekonomski i politicki i kulturno da napredujemo. Nasa istorija, kao sto sam vec jednom napisala, je sarolika, bogata ponekad na zalost katastrofalna ali i to cemo prevazici dobrom voljom. Popis literature: Mitja Velikonja, Religious separation and
Emira, Sweden22.5.2008 14:49:26 
126. political intolerance in BiH; Noel Malcolm, Bosnia: A short history; Srecko Dzaja, BiH u austrougarskom razdoblju; Marc Pinson, The muslims of Bosnia; Sabrina Ramet, The three Yugoslavias. Preporucujem sva ostala objektivno studirana i pisana djela. Mnogo knjiga se moze poruciti na interliber.com
Emira, Sweden22.5.2008 14:50:30 
127. I pored svega toga gore napisanog, je ipak korisno citati o porijeklu Mrkonjickih familija. Mislim da to porijeklo ne moze ici dalje od 18. vijeka ali mozda grijesim.
Emira, Sweden22.5.2008 14:52:54 
128. Svjesna sam da niste objavili moj tekst o Kocicu, napisan prije nekoliko dana ali razumijem zasto: mozda bi izazvao negativne reakcije. O Kocicu sam pisala zato sto je spomenutprije a bio je i jeste prisutan u istoiji Mrkonjica
Emira za redakciju, Sweden22.5.2008 15:44:05 
129. Slicnih primjera je bilo i medju ostala dva naroda u Bosni. Ja se bavim istorijxskim podacima i mogu da prihvatim istoriju onakvu kakva jeste. Svi mozda jos uvijek ne mozemo
Emira za redakciju, Sweden22.5.2008 15:44:50 
130. Postoje li podaci o familijama Sovilj, Lubovac, Dedic i Medic?
Emira za Milosa i Varcararina, Sweden22.5.2008 16:34:29 
131. Intersantni podaci! Korisno je da ste se ukljuili na temu sastava i porijekla stanovnitva. Slaem se s Vama da je korisno, za mene i veoma pouno, itati o porijeklu mrkonjikih obitelji, o emu superiorno i na osnovu valjanih izvora pie g. Milo. Mislim da historijat nekih varcarskih obitelji
Varcaranin - Emiri, Canada22.5.2008 18:24:41 
132. ipak see dalje od XVIII stoljea, kako Vi, istina uz ogradu kaete. Svakako, o tome moe vie podataka dati g. Milo. Ali, ne treba biti nestropljiv, pa hititi u vezi s bilo im, kako ne bismo donosili moda krive zakljuke.
Varcaranin, Canada22.5.2008 18:28:38 
133. Stoga bih Vas podsjetio na komentar br. 98. i 99. gdje je g. Milo na osnovu pojesnih izvora napisao i ovo: "Odmah po osnivanju grada naseljene su muslimanske porodice iz Jelea(dananji Majdan i Oune)Dedii,ehovii.Oko porekla prezimena ehovi nemam podatke... (Itd)
Gost, Canada22.5.2008 19:21:43 
134. Zamolila bih gospodina Milosa,koji fascinira poznavanjem materije,ako moze da mi kaze nesto o porijeklu prezimena Milic (sem da smo igrali i pjevali u kolu i "jednima" i "drugima" :)) Unaprijed hvala.
Carolija, France22.5.2008 19:24:13 
135. Kako je temljenjenje naeg grada poelo oko 1590., ispada da su te familije od kraja XVI stioljea ve u Varcaru Vakufu, a kada su dole u Jele, to ne znam, ali svakako ne u XVIII stoljeu.
Varcaranin, Canada22.5.2008 19:24:58 
136. Inae, svaki povjesni podatak koji izae na vidjelo smatram zlata vrijednim jer otvara nove vidike, obara tabue, osvjetljava prolost, ma kakva je. Mi nismo za nju krivi, ali smo odgovorni za nau prolost, sadanjost i budunost. Povijest se ne moe promijeniti, ali istina mora izlaziti na vidjelo.
Varcaranin, Canada22.5.2008 19:29:03 
137. Samo nas istina moe izlijeiti, stara je biblijxska mudrost. Osobno, ja se zahvaljujem g. Milou na prezentiranju te istine bez ustazanja i kalkulacija. Visoko cijenim rad g. Miloa, tim prije to je on u taj odgovorni posao uniao bez ikavog linog interesa, ak i pod pseudonimom!!! Svi mi, ha u
Varcaranin, Canada22.5.2008 19:33:02 
138. ha na na Zapadu, pogotovo na Zapadu, znademo da se sve, a osobito znanje skupo plaa, da "nema dabe, ni u stare babe" - ma ta to znailo. Samo predani, duboko svjesni pojedinci, mogu u ova grdna vremena troiti svoje znanje, vrijeme, pa i novac, kopati po arhivama, moliti kumiti za kakav dokument
Varcaranin, Canada22.5.2008 19:36:51 
139. ili podatak. To je vaoma mukotrpan i nezahvalan posao, sreom po na, ali i po Miloa, da je u cjelini naiao na pozitivan odjek i kod itatelja i kod Urednitva. Drago mi je da doprinosim koliko mogu u uvjetima kakvi su. Znam sigurno da g. Milo to to radi, radi iz velike ljubavi prema nauci,
Varcaranin, Canada22.5.2008 19:40:06 
140. iz potivanja prema svojim korjenima, sve voen onom krilaticom utemljivaa naega grada Mustafe-age po kojoj je najvanije ono mjesto gdje je ovjek roen, te da je na osnovu toga uvijek duan svome zaviaju. I ja se rukovodim tom idejom i ponosim se da je to bilo ivotno geslo onoga u iji smo
Varcarnani, Canada22.5.2008 19:42:53 
141. grada doselili, neko prije, neko kasnije, i iz kojeg su neki, neko prije, neko kansije, neko svojom voljom, neko gonjen nesreom i tragedijom, zulumom, morali odseliti. Osobno, ma gdje sam, ja sa sobom nosim moj grad i niko, ama ba niko mi ga ne moe oteti, niti prisvojiti.
Varcaranin, Canada22.5.2008 19:45:36 
142. Gos. Emira, drago mi je da ste se ipak odluili da uestvujete sa Vaim komentarima. Poto sam u toku sredjivanja dokumentacije o stanovnitvu naeg zaviaja, na Vae pitanje mogu za sada samo delomino odgovoriti. Za porodicu Dedi, kako Vam je napisao G.Varcaranin, pouzdano se zna da je dola iz
Mio za Emiru, Srbija23.5.2008 0:35:20 
143. J.Jelaa, dananjeg Majdana, odmah po osnivanju grada. Pravoslavna porodica Sopilji ili Sovilji liki i bosanski, Nikoljtaci su poreklom Hercegovci. Verovatno je da su od onih, to su osnovali selo Sopilje u Nevesinju. Podatak sam naao u delu V. Skaria. Pokuau da nadjem odgovor i za ostalo.
Milo, Srbija23.5.2008 0:51:44 
144. Na Vae pitanje trenutno ne mogu odgovoriti. Ako neto saznam o poreklu porodice Mili odmah u Vam odgovoriti. Od znaaja je i pitanje koje im je krsno ime.
Milo za Caroliju, Srbija23.5.2008 1:15:36 
145. moze li mi neko reci ili objasniti koja vera je bila u bosni prije naeljavanja, katolika, pravoslavaca i prije dolaska turaka? Isto tako bih volio znati nesto vise o jeziku s naseg prostora, jel bio bosanski? kad je ukinut, kad je bio srpski, kad hrvatski a kad srpsoko-hrvatski? HVALA
vlasinje, United States23.5.2008 6:12:00 
146. Bosanski jezik ?!!! Zar to postoji ?!!!
Nikica, Srbija23.5.2008 9:07:18 
147. Poznata je injenica da je Sv. Savo imao veliku borbu u odvraanju prelaska Pravoslavnih u Bogumile, ali je ipak jedan deo preao u Bogumile i zadrao se na naim podrujima da bi se vremenom vratili u pravoslavlje prihvatili islam ili katoliku vjeroispovijest.
GRAANIN, Srbija23.5.2008 10:14:22 
148. Vlasinje je u pravu, ovako se samo stvara veca komfuzija i tesko je za pratiti.Moze li se poci jednom od pocetka,ko i gdje je zivio od kog potice ko itd.Uglavnom period prije turaka,ako imate ta saznanja,mislim i na Milosa i na Varcaranina.
slab djak, Denmark23.5.2008 10:37:40 
149. Za Nikicu!Hajde ti vojvodanski dodosu kako vas ono lale zovu ,prestani samo ljudima kvariti komentare!
Gost, Sweden23.5.2008 12:36:02 
150. Bosna se prvi put spominje kao jedna drzavna tvorevina krajem 8 vijeka. Religija u Bosni prije krscanske je bila primitivna kao i u ostalim regijama, znaci ni katolicka ni pravoslavna. Od 879 posoji katolicka a od 1891 pravoslavna. Od 900-ih god jos jedna religija-bogumilska.
Emira za Vlasinje, Sweden23.5.2008 13:28:40 
151. Cinjenica je da su sve tri religije bile krscanske. Od 1200-god postoje franjevci. Jezik naroda u srednjoj Bosni je bio bosancica. Bosancica se zasnivala na jednoj vrsti cirilice. Prvi dokumenti pisani bosancicom su iz 12 vijeka.
Emira za Vlasinje, Sweden23.5.2008 13:29:20 
152. Mogu se naci podaci da je bosancica postojala jos u 10 vijeku. Dokumenti iz tog perioda medjutim ne postoje. Crkveni jezici su bili: latinski u katolickoj crkvi i glagoljica u pravoslavnoj.
Emira za Vlasinje, Sweden23.5.2008 13:30:02 
153. Islamizacija je pocela turskim osvajanjem Bosne 1463. Religije su bile: islam, pravoslavna, katolicka a ne smijemo zaboraviti da su postojali i jevreji i franjevci. Knjizevni jezik je bio alhamijado (bosanski govor pisan arapskim pismom).
Emira za Vlasinje, Sweden23.5.2008 13:30:39 
154. Narodni jezik je bio bosancica. Religiozna pisma: latinski, glagoljica i arapski sve do danas. Za vrijeme austrougarske je administrativni jezik bio austrougarski (nisam sigurna je li bio jedna vrsta madjarskog ili njemackog). Narodni jezik se zvao bosanski i pisan je latinicom.
Emira za Vlasinje, Sweden23.5.2008 13:31:32 
155. Postoji i stampana gramatika bosanskog jezika iz 1890 god. Postoje podaci da se paralelno jos uvijek koristila bosancica. Nije mi poznato da je jezik u Bosni za vrijeme Kraljevine SHS i Kraljevine Jugoslavije imao posebno ime. (Molim da me dopunite ako imate druge podatke ali zelim i referense).
Emira za Vlasinje, Sweden23.5.2008 13:32:08 
156. U doba SFRJ je bio srpsko-hrvatski. Dakle jezici i pisma su bili razliciti i mijenjali su se vremenom. Cinjenica je da ni jedan jezik nije postojao za vrijeme cijelog postojanja Bosne kao i nigdje u svijetu. Stari jezici su izumrli i nastali novi.
Emira za Vlasinje, Sweden23.5.2008 13:32:56 
157. Izuzetak su religiozna pisma dakle pisma koja se koriste u crkvenoj liturgiji, islamskim i jevrejxskim i drugim molitvama. Danasnji jezik se zove bosanski i zasniva se i na cirilici i na latinici.
Emira za Vlasinje, Sweden23.5.2008 13:34:07 
158. Neki komentatori, poput g.Nikice, a i g.Vlasinjca, zasluuju krai osvrt, svakako i ga. Emira. Nikici bih samo rekao neka iznese makar jedan valjan dokaz kako ne postoji bosanski jezik, pa u iznijeti desetine koje e potvditi suprotno. To da Nikica iuavanjem zanijee postojanje bosanskog
Varcaranin za Nikicu, Vlasinjica, Emiru..., Canada23.5.2008 18:02:33 
159. jezika, mene ne udi, ali neka je siguran da me ne moe zanijekati, jer (na alost ili radost) ipak postojim, a jezik mi je bosanski. Ono to g. Nikica moe zanijekati je on sam, jer se on praktiki odrekao svoga materinskog jezika, pa govori, i kad treba i kad ne treba, jezikom koji nije njegov.
Varcaranin, Canada23.5.2008 18:04:07 
160. Nikome, pa ni Nikici ne osporavm taj njegov izbor, ali niko, pa ni Nikica, ne moe mi osporiti pravo da govorim bosanskim jezikom, o kojemu je ovdje bilo govora vezano za povijest, ali to se mene tie, nema nikakvih problema da o tome porazgovaramo i danas i ovdje, ali jezikom argumenata.
Varcaranin, Canada23.5.2008 18:09:43 
161. G. Nikici je slae tue. Daba mu! Ja ga razumijem. Mislim, taj jezik kojim on govori... Inae, zanijekanje je vrlo opasna stvar, ak i pogubna, i ono nas je dovelo tu gdje smo. Mi Bosanci (Juki bi rekao Bonjaci triju vjera) nikada kroz povijest nismo govorili tuim jezikom, nego svojim
Varcaranin, Canada23.5.2008 18:11:20 
162. Baka, nismo govorili jezikom okupatora - recimo Turaka, ili njemakim ili maarskim, samo smo poneto pozajmljivali iz tih jezika, ne da bi siromaili i batalili svoj jezik i osporavali ga, nego da bismo ga bogatili.ta vie, bosanski jezik je bio jedan od slubenih jezika na turskom Dvoru - Porti.
Varcaranin, Canada23.5.2008 18:14:01 
163. Podaci koje iznosimo na ovoj stranici, pozivajui se na materijalne, povjesne, ili makar literarne izvore - nekad i na narodnu predaju, a u nedostatku pisanih dokumenata, ak i na svoje sjeanje, ili prie drugih - izneseni su u namjeri da se nai pogledi malo razbistre -kada je u pitanju povijest
Varcaranin, Canada23.5.2008 18:16:07 
164. Za Nikicu!Ja mislim da tvoj matenji jezik sigurno nije srpski jer ono "kontas "sigurno nije srpskog porekla pa ti sad "skontaj" koji ti je maternji?Ja ponajprije mislim da je bosanski i ako bi ti volila da je svaki drugi nego bosanski!
Gost, Sweden23.5.2008 18:17:05 
165. naega kraja, a ne zamute. Ovi (moji) komentari nastali su spontano, kao reakcija na jedan elebijin zapis o naemu gradu, kao i na pozitivno reagiranje dijela itatelja i g. Miloa. Sve to je do sada na tu temu izneseno, trebalo bi sistematizirati i srediti, temeljito lektorirarti i korigirati,
Vrcaranin, Canada23.5.2008 18:17:43 
166. pa povezati u cjeline prema kronolokom redu. Ali, to je veliki posao, za koji siguran sam, malo ko ima vremena. to se mene tie, budui da te spoznaje smatram vanim, to u svakako uraditi za se. Ali,takvo to se ne moe oekivati ni od Urednitva stranice. Jer, to je zahtjevan i dugoroan posao.
Varcaranin, Canada23.5.2008 18:19:07 
167. itatelji, poput Vlasinjca bi htjeli odjednom i sve, kao na tanjiru. Najlake je samo pitati, oekujui da se neko drugi umjesto tebe samoga zahmeti, da ti sevira na tanjiru. Znatielja je poeljna, svakako, ali mora se imati razumijevanja da se ni na jedno pitanje ne moe ba odgovoriti s nokta!
Varcaranin, Canada23.5.2008 18:23:12 
168. Kako bi bilo da Vlasinjac istrai porijeklo svoga prezimena, ili da nam kae kada je utemeljeno Vlasinje, ili po emu je dobilo ime. Vidjet e da to nije ba lahko, eli li dokuiti istinu. Moda bi i Nikica, kao veeeliki jeziki znalac, mogao odgovoriti na to pitanje. Otkud ime - Vlasinje?!
Varcaranin, Canada23.5.2008 18:24:34 
169. Ko ga je dao i zato, kada? Tada bi moda vie cijenio mukotrpan rad koji je do sada ovdje uraen, pa i na pitanju jezika koje je dotaknuto preko povjesnih likova Jukia i Kneevia. Za sada. Mnogi su skloni gledati na povjesne dogaaje na osnovu svojih saznanja i predrasuda, a takvima je
Varcaranin, Canada23.5.2008 18:25:54 
170. staviti se u prolo vrijeme, gledati veliku sliku u kojoj je i detalj o kojem bi oni rado htjeli znati, tako da im sve bude po volji, onako kako su oni nauili, kako vole rei. Osobno,sam nauio mnoge stvari pogreno, ali se trudim da doem do istine, da ne ivim u zabludi. Mnogo je tabu tema,
Varcaranin, Canada23.5.2008 18:27:26 
171. Mnogo je tabu tema, neznanja, krivih predodbi, predrasuda, mitologije, ak, iskljuivosti, koje je teko razbijati. Meutim, mene veseli injenica da se na ovoj stranici moe slobodno razgovarati, pisati svojim jezikom, pa se nadam da e u tom smislu biti koriteni argumenti i ubudue,
Varcaranin, Canada23.5.2008 18:28:48 
172. niski udarci, podmetanja, provokacije, pa ak i uvrede. To je, najjednostvaniji i najlaki, oprobani recept primitivaca kojim se eli skrenuti panja s teme, recept koji bar kod mene nee proi. Ve se nekoliko dana nakanjujem da jo poneto kaem o linosti Ivana Frane Jukia i njegovom djelu.
Varcaranin, Canada23.5.2008 18:29:55 
173. Spomenuti komentari su me uvjerili da je vakat za to. Citirau Jukia, iz knjige njegovih sabranih djela, u izdanju IP Svjetlost iz Sarajeva, strana 86. Juki se tamo osvre na tekst Dimitrija P. Tirola koje se usprotivio Vukovim reformama u jeziku, k tome tvrdei da su Bonjaci - a ta bi drugo
Varcaranin, Canada23.5.2008 18:31:57 
174. bili nego - Srbi! Sam Tirol je bio rusofil, posebno glede jezika. Ovako mu Juki odgovara: Ve su dvije godine od kako se ja bavim prostim narodom u Bosni, dobro motrei na sva ona koja se toga naroda tiu; ja sam mnogo i putovao po Bosni; al jo nikad tamo ne uh za srpski narod, niti za srbski
Varcaranin, Canada23.5.2008 18:33:02 
175. jezik! Tajmo sve ie po bosanski i naki , a Srblje i dan-dananji u Srbiji stanujue, naizvaju prosti Bonjaci - Racima! U Podrinju jo nisam bio, zato scijenim, da je njima poznato ime Srb, budui da su blinji Srbiji. Juki nastavlja: Doista, skoro sam se udio, kad sam ito u afarikovom
Varcaranin, Canada23.5.2008 18:35:05 
176. Narodopisu Slovanskome da imade i narjeje hercegovako u Iliriji. To je meni stvar nova bila, meni rekoh, koji ve od dvije godine bavim se u Bosni i Hercegovini, i koji sam odrastao s Hercegovci. Najxslavniji svog vremena filolog ilirski Dor. Katani, ne znadijae za to narjeje! Ovi svoja
Varcaranin, Canada23.5.2008 18:36:18 
177. djela ovjena i nakiti narjejem bosanskim, a sad ueni afarik u toj stvari Vuka nasljeuje i ono podnarjeje zove hercegovakim, koje je bosansko, na granici sa crnogorskim pomijeano, ali zasad dosta...
Varcarnin, Canada23.5.2008 18:37:18 
178. Za Emiru: U istom djelu koje je naslovio Samo za sada, Juki pie. Doista (je) sa alostju tako itati da neki knjievnici!... mijeaju s literataturom religiju, koja u to ne bi morala upliva imati... Uz duno potivanje za Va trud, a mi smo Vas i osokolili za nj, uz duni respeket prema
Varcaranin, Canada23.5.2008 18:38:35 
179. izvorima i literaturi koje ste prethodno naveli, mislim da niste raistili sa osnovnim pojimova ta je jezik, a ta pismo.Molim Vas, jezik ne moe biti bosanica, kako Vi tvrdite (valjda u brzini,ta li) - nego pismo. Ne postoje religiozna pisma, kako Vi piete, nego postoji jezik i pismo na kojima
Varcaranin, Canada23.5.2008 18:40:05 
180. su obavljane slube Boije, odnosno pisane i govorene molitve... Ne moe jezik biti religiozni, budui da se na tom istom jeziku, moe bogohuliti, ha goorei, ha piui. Za Vas postoje islamska, katolika i pravoslavna religija, to je nepobitno, ali - upozoravate nas da ne smijemo zaboraviti
Varcaranin, Canada23.5.2008 18:41:19 
181. da su postojali jo i idovi i franjevci". Navesti franjevce kao posebenu religiju, mislim da je vie nego nesmotrenost. Franjevci su bili katolici, i to stei, to bi rekao na narod, koji su se drali i strogih zavjeta, da dalje ne elabortiram na temu franjevaca! Vi tvrdite da je narodni jezik
Varcaranin, Canada23.5.2008 18:42:32 
182. bio bosanski, to je tano, ali i - da je pismo bilo ikljuivo latinica, to uope nije tano. irilicom su pisali i muslimani, postojalo i pismo tzv. begovica, a irilicom su pisali i fratri u Jukievo i Kneevievo vrijeme, pa i oni sami, kad god je, recimo, trebalo se obratiti onima koji su
Varcaranin, Canada23.5.2008 18:44:07 
183. pisali irilicom.. Naalost, mnogi u to doba nisu pisali ikakvim pismom. Na nesreu, ima jo uvijek i danas, pa i na ovoj stranici onih kod kojih je veoma upitna osnovna pismenost, a o kulturi i naobrazbi, o lijepom uljudnom ophoenju, o kunom odgoju, da i ne gvorimo. Vi tvrdite da je knjievni je
Varcaranin, Canada23.5.2008 18:51:25 
184. bio alhamijado, to nije tano. Tano je da se pod alhamijado knjievnou podrazmijeva ono to je pisano arapskim pismom, a bosanskim jezikom. Govoriti se ne moe arapskim pismom, kako e govoriti onim kukastim znacima kojima se samo pie i koji se mogu proitati! To moe samo onaj ko se razumije
Varcaranin, Canada23.5.2008 18:54:34 
185. u to pismo i arapski jezik. Govoriti se ne moe arapskim pismom, ali moe pisati; moe se govoriti arapskim jezikom, bosanskim jezikom... Nije postojao narodni jezik koji se zvao bosanica kako piete, ali je postojalo pismo koje se zvalo bosanica i ja ga umijem i itati i pisati. Vi dalje
Varcaranin, Canada23.5.2008 18:56:10 
186. zik bio alhamijado, to nije tano. Tano je da se pod alhamijado knjievnou podrazmijeva ono to je pisano arapskim pismom, a bosanskim jezikom. Govoriti se ne moe arapskim pismom, kako e govoriti onim kukastim znacima kojima se samo pie i koji se mogu proitati! To moe samo onaj ko se
Varcaranin, Canada23.5.2008 18:58:12 
187. razmije u te znakove. Govoriti se ne moe arapskim pismom, ali moe pisati; moe se govoriti arapskim jezikom, bosanskim jezikom... Nije postojao narodni jezik koji se zvao bosanica kako piete, ali je postojalo pismo koje se zvalo bosanica i ja ga umijem i itati i pisati. Vi dalje piete:
Varcaranin, Canada23.5.2008 19:00:14 
188. Cinjenica je da ni jedan jezik nije postojao za vrijeme cijelog postojanja Bosne kao i nigdje u svijetu. Stari jezici su izumrli i nastali novi. Da Vam kratko kaem - u Bosni je postojao jedan jezik, neki su ga zvali bosanski, neki bonjaki, sa podnarjejima, kako to ree Juki.
Varcaranin, Canada23.5.2008 19:01:36 
189. Taj jezik se kao i svaki drugi jezik na svijetu razvijao i bogatio tijekom stoljea - odbacujui stare, a osvajajui nove rijei, dodajui i one iz latinskoga, turskoga, njemakoga, a sada i engleskoga, a i drugih jezika, sa onih govornih podruja gdje danas ive prognanici, meu kojima
Varcaranin, Canada23.5.2008 19:02:48 
190. meu kojima Taj jezik se kao i svaki drugi jezik na svijetu razvijao i bogatio tijekom stoljea - odbacujui stare, a osvajajui nove rijei, dodajui i one iz latinskoga, turskoga, njemakoga, a sada i engleskoga, a i drugih jezika, sa onih govornih podruja na kojima danas ive nai prognanici,
Varcaranin, Canada23.5.2008 19:03:57 
191. meu kojima neki esto prave najgoru moguu leguru - naega i tuega jezika. Recimo, oni kau ovako: Prola su dva vika (week - sedmica) otkako nisam uplatio morgid, a trebao sam. (Mortage, eng. dug od kupovine kue, posjeda, imanja, mjesena rata za taj dug..)Ili pak, moe se uti i ovo:Prolog
Varcaranin, Canada23.5.2008 19:10:41 
192. sam kupio trak, a juer sam se najzad provozao i hajvom. (Tuck, eng. kamion, kako onaj mali dvotonac poput naega tamia, tako i teretnjak. Hajva = highway, eng. autoput ili brza cesta...) Jezik se razvijao i mijenjao, ali nije iezao, bar nije u Bosni. ak i engleski jezik, koji sadri oko
Varcaranin, Canada23.5.2008 19:12:10 
193. rijei stranog porijekla, ipak se zove engleski, nije dakle nestao, kako Vi pogreno navodite za stare jezike, pa je od par desetaka hiljada rijei narastao na oko pola milijuna rijei. Vi ste u jednom od svojih javljanja naveli obimnu literatiru kojom ste se sluili. Molio bih Vas da to ne rad
Varcaranin, Canada23.5.2008 19:14:22 
194. Vi ste u jednom od svojih javljanja naveli obimnu literatiru kojom ste se sluili. Molio bih Vas da to ne radite poslije ovakvih Vaih komentara. Citirajte neto, svakako, ili narodski reeno - prepiite, ali navedite odakle ste prepisali. Ovako sve to to ste rekli, a to i ima i nema smisla -
Varcaranin, Canada23.5.2008 19:15:38 
195. poslije ovakvih Vaih komentara. Citirajte neto, svakako, ili narodski reeno - prepiite, ali navedite odakle ste prepisali. Ovako sve to to ste rekli, a to i ima i nema smisla - zaogrnuli ste literatrom koju ste naveli, pa ti Vai esto proizvoljni zakljuci i navodi - za lahkovjerne mogu
Varcaranin, Canada23.5.2008 19:18:24 
196. nauni! Uostalom ni navoenje jednog ili dva izvora ne mora znaiti da je po srijedi istina, to jeste da je neto tano. Recimo, moe se navesti mnogo izvora da ne postoji drava Bosna, niti bosanski jezik, ali isto ako i mnogo vie izvora sa argumentima da - postoje, usprkos svemu, a stvanost je
Varcaranin, Canada23.5.2008 19:19:21 
197. potvrda da ipak postoje. I, na ktraju, molim Vas, nemojte ovo sve shvatiti kao neto lino, neto protiv Vas!
Varcaranin, Canada23.5.2008 19:21:26 
198. Postujem vase komentare. U pravu ste da ovakve teme zahtijevaju detaljne odgovore ali mislim da se ne moze zahtijevati od bilo koga od nas da previse budemo detaljni. Moj je cilj bio: kratak odgovor na kratko pitanje. Za dublja objasnjenja ovo mozda nije ni mjesto. Tema nije MG mada MG je dio BiH.
Emira za Varcaranina, Sweden23.5.2008 20:21:06 
199. Mislim da se o dubljim i detaljnijim cinjenicama sami trebamo potrudi. Kao sto ste rekli "ne moze se sve dati na tanjru". Franjevci su jedna katolicka sekta ali mislim da svi to znamo. Za stare jezike: mislila sam latinski... engleski nije sigurno onakav kakav je bio prije 200 i vise god.
Emira za Varcaranina, Sweden23.5.2008 20:25:09 
200. Mislim da vasi komentari donekle nisu posteni. Zasto? Zato sto su samo vasi pisani izvori vrijedni paznje. Izvora ima puno i naravno da razliciti izvori daju razlicite istorijxske podatke. O tome se pisu doktorski radovi a ne tekstovi na jednom sajtu tako da ne mozete ni ocekivati doktorski rad.
Emira za Varcaranina, Sweden23.5.2008 20:28:31 
201. Jos jednom: s postovanjem ali nemate pravo da negirate druge izvore osim vasih Ja medjutim ne preporucujem literaturu pisanu za vrijeme SFRJ zato sto su mnogi podaci bili nedostupni ili sakriveni ali isto tako ni neku literaturu poslije 1995 jer je puna mitova. Dobar izvor je tesko naci i to je
Emira za Varcaranina, Sweden23.5.2008 20:31:10 
202. lutrija. Kako god ja ne odbacujem i ne omalovazavam vase izvore nemate razloga da omalovazavate moje.
Emira za Varcaranina, Sweden23.5.2008 20:32:26 
203. ZA VARCARANINA,CANADA Velika ti hvala za ove rijeci, sluze mi kako "rahatlokum"uz kafu svako jutro. Hvala ti sto se trudis dokazati ko smo./Bila mi je nekidan tvoja sestra / Veliki pozdrav.
AP, Denmark23.5.2008 20:39:47 
204. Recenica "Cinjenica je da ni jedan jezik nije postojao za vrijeme cijelog postojanja Bosne kao i nigdje u svijetu" jeste pogresno formulisana. Smisao je bio sljedeci: u istoriji Bosne uglavnom nije postojao samo jedan jezik nego vise jezika. Cinjenica je da je jezik/ci mijenjao ime. Pitanje 630
Emira za Varcaranina, Sweden23.5.2008 21:08:54 
205. je bilo o imenu jezika. Nemojte ovo shvatiti kao nesto licno.
Emira za Varcaranina, Sweden23.5.2008 21:09:45 
206. Gospodjo Emira, procitajte malo bolje sta sam Vam napisao! Siguran sam da nigdje necete naici na ono sto mi pokusate podvaliti, i k tome jos mi porucujete kako su moji kementari - neposteni: nemam nista protiv Vasih izvora, ali imam protiv nacina na koji ste ih koristili - pokusavajuci nam prodati
Varcaranin / Emiri, Canada23.5.2008 21:48:57 
207. rog za svijecu. Bio sam potpuno jasan i konkretan u vezi s tim i to Vam nedvojbeno jasno napisao. Vi jos kazete kako ste mislili na latniski, sto je jednina, a govorili ste u mnozini, za sve stare jezike. Pa dobro, neka ste mislili i na latinski, ali kako citatelji mogu znati sta sete Vi mislili.
Varcaranin, Canada23.5.2008 21:52:08 
208. I jos nesto, ja uopce nikad i nigdje nisam trvrdio da su su MOJI ivori dobri, a Vasi losi, samo sam Vas zamolio da prepisete izvorno i doslovno navode,a ne da iskrivljujete cinjenice i mijesate pojmove, te nam to sve podastirete kao svoje, naucno utemeljene dokaze!Vaoma je nekulturno, da ne kazem
Varcaranin, Canada23.5.2008 21:56:41 
209. bezobrazano moje osvrte nazivati nepostenim, makar to bilo i po malo. Krupne su to rijeci! Takvu neutemljenu optuzbu sam samo preadresirao posiljaocu, a zbog cega, dobronajemrni citatelji ce se lahko uvjeriti iz prilozenog. Za mene je s ovim svaka prepiska s Vama izlisna. Zelim Vam svako dobro!
Varcarnin , Canada23.5.2008 22:01:42 
210. Cudi me da se Nikica nije jos javila izgleda "Ibra "da si joj/mu salio stravu ili se boji da cemo je provaliti kao i Natasu Chile.Lijep pozdrav!
Gost, Sweden24.5.2008 10:27:41 
211. Postovani Varcarine! Potpuno se slazem s Vama u tumacenju pojmova "jezik" i "pismo". Velika Vam hvala za dosadasnji trud!
EB, Denmark24.5.2008 11:21:52 
212. Svim prisutnim na ovom mestu veliki pozdrav.U pocetku mi je ova tema i komentari bila jako simpaticna - ali polako gubi kvalitet. U mestu odakle potice moja porodica imamo porodicno groblje, najxstariji spomenik koji je vidljiv star je tri veka i malo vise.....
Igor Vuk, Srbija24.5.2008 11:24:51 
213. ..Zato mi sve postaje smesno, po komentarima izgleda da smo mi Srbi skoro dosli na ove prostore.Za sve ima vise mesta i komentara nego za nas.G-dju ili G-djicu Emiru ne bih komentarisao, njena izlaganja na ovom sajtu su blago receno diskutabilna.Sta je starije i sta je cije, ko je dosledan a ko ne..
Igor Vuk, Srbija24.5.2008 11:31:58 
214. Ja za svoju porodicu, svoje prezime i svoju Krsnu Slavu ZNAM i siguran sam.Gde smo, ko smo i sta smo i sta cemo biti.Zato sam i siguran u sebe i svoje postupke.....Pozdrav svima, pogotovo Milosu I Varcaraninu.....
Igor Vuk, Srbija24.5.2008 11:35:54 
215. Potovana Gos. Emira. Bez obzira na opravdanost kritika G.Varcaranina, ja bih Vas zamolio da nastavite sa slanjem Vaih komentara. Smatram da su upuene kritike dobronamerne i da ih kao takve treba i prihvatiti. Paljivo sam itao Vae tekstove i spoznao da se radi o osobi moralno kvalitetnoj,
Milo za Emiru, Srbija24.5.2008 16:36:35 
216. Listajui knjigu Jezik Bosanskog prijatelja autora Herte Kune, Svjetlost, Sarajevo, 1983., a koja ima preko 220 stranica, naioh i na ovaj podatak koji do sada ovdje nije spomenut. Za vrijeme Latasove intervencije,ivio je (Juki,op. pr.) u Varcar Vakufu (Mrkonji-Gradu),tu se upoznao sa Latasom
Varcaranin, Canada24.5.2008 16:38:37 
217. oduevio se njime nadajui se da ovaj odista i misli da provede proklamirane reforme. Meutim, ve 1852., poslije slomljenog otpora buntovnika, Latas ga hapsi i progoni u Carigrad. (str. 15.)Za vrijeme boravka u Varcar Vakufu,Juki je pokrenuo svoj asopis kojemu je dao naziv Bosanski prijatelj"
Varcaranin, Canada24.5.2008 16:40:26 
218. Tiskan je u Zagrebu, o troku ilirca Ljudevita Gaja, koji je Jukia i inspirirao prilikom jedne posjete Zagrebu, na sabiranje narodnih umotvorina, koje e, vidjet emo, u njegovom asopisu dobiti veoma znaajno mjesto.. Budui da ovdje nije bilo mnogo rijei o tome velikom izdavakom pothvatu
Varcaranin, Canada24.5.2008 16:42:23 
219. Jukia, ostvarenom u naem gradu, osvrnuu se ukratko na nj, uz pomo prof. Mate Daje i njegove knjige Od Jukia do Hadiomerspahia, Glas Banja Luka, 1976. Istiui znaaj sakupljanja narodnih umotvorina, Juki je zapisao i ovo: Gospodin Vuk (Stefanovi-Karadi, op. pr.) veliku je falu za
Varcaranin, Canada24.5.2008 16:44:13 
220. zasluio skupljajui ovo blago narodno i izdajui ga na svjetlost. Ali gos. Vuk moe se samo kao poetnik tog branja smatrati koji nam je tomu put otvorio, a da je on sve piesme sabrao od toga se ni pomisliti ne mere. Bosanski prijatelj je tampan u Zagrebu 1850. U prvom svesku svog asopisa
Varcanin, Canada24.5.2008 16:45:35 
221. Juki objavljuje narodne pjesme u VI odjeljku, dok je u VII objavio narodne pripovijetke, u VIII narodne poslovice, a u IX narodne zagonetke i odgonetke, navodi Daja. Ispred svakog odjeljka, Juki je napisao uvod. Iz tih uvoda se vidi s kolikom je panjom Juki
Varcaranin, Canada24.5.2008 16:46:56 
222. dobronamernoj, naitanoj i eljnoj novih saznanja. G.Varcaranin i ja spadamo u onu krilaticu osobe "da pamet steknu kad ostare i kad im vie ne treba". Stoga nastavite da itate, piete, komentariete i stekneta pamet u mladostim kad Vam je najpotrebija. S potovanjem.
Milo, Srbija24.5.2008 16:47:17 
223. Juki pratuo sve to se do tada na om polju radilo. Piui o narodnim pjesmama, spominje Vukove zbirke i zbirku Sime mIlutiovia Pjevanja crnogorska i hercegovaka, pa kae: Kako u o toj, tako i u g. Karadia zbirci jesu veinom piesme koje se po Bosni pievaju, ta najobilinji Kar.
Varcaranin, Canada24.5.2008 16:48:38 
224. pjeva bio je Bonjak Filip Vinji! Nita nemanje po Bosni imade sila nesabranih narodnih piesamah... Zato molim prijatelje i dmoroce u Bosni,da me u ovome potpomognu te ponu sabirati i prepisivati iz usta narodanjegove piesme enske i junake, meni ih poslati,da ih ol ovdje ol u sbirci s ostalim
Varcaranin, Canada24.5.2008 16:49:47 
225. tampam, dok nisu propale, da slue naem narodu na diku. Ove Jukieve rijei su i danas veoma aktualne, a taj posao je sto puta lake raditi jer postoje institucije koje se time bave, a strunjaci kojima je to posao imaju na raspolaganju svu silu tehnike za zapsivanje. I ova stranica bi se
Varcaranin, Canada24.5.2008 16:51:33 
226. bi se mogla jo i vie obogatiti sabiranjem narodnih umotvorina, kao bi rekao Juki, a od pomoi bi trebali biti njeni itatelji. Juki je obavio klasifikaciju narodnih pjesema, koja se uglavnom poklapa sa Vukovom. U prvom broju Bosanskog prijatelja objavio je pet ensikih pjesama u
Varcaranin, Canada24.5.2008 16:53:10 
227. u desetercu od kojih se posebnom ljepotom istiu pjesme Kletva djevojacka i Lutka,zatim Smrt Kulina kapetana i Abdurahman-paa ukida baaluke i begluke koja je vezana za 1827. godinu kada se po Jukiu to o emu pjesma pjeva i dogodilo. Juki je u prvom broju svoga asopisa objavio i dvije
Varcaranin, Canada24.5.2008 16:54:31 
228. narodne pripovijetke Kokoija vojxska ili patnje ovjeka za enom i Ptiar postao car. Juki pie: Osim to se iz njih jezik narodni kao u ogledalu vidi, najvie se poznaje puka naeg nain miljenja kako lasno zna se domisliti i izmisliti, dok esto najupuenija glava znoji se, dok ta podobno
Varcaranin, Canada24.5.2008 16:55:20 
229. -obnoga smisli. U prvom svesku Bosanskog prijatelja kojeg je pripremio u naem gradu, Juki je objavio 120 poslovica i 613 zagonetki i odgonoteki. Neka nitko ne misli da su ovo besposlice jer kako iz drugih narodnih stvari, tako i iz njih, poznaje se naega naroda bistroumnost. Kome nije
Vacaranin, Canada24.5.2008 16:57:01 
230. poznato kolikose jedan knjievnik pati dok jedan Logogrif sastavi? pa mu jopet tako dosjetljiv nije kao u prostog seljaka!, zapisao je Juki. Kako god je Juki za oslobaanje od turskog jarma, tako je bio i protiv irenje austrijxskih utjecaja na Bosnu i Hercegovinu te ustaje protiv biskupa
Varcaranin, Canada24.5.2008 16:57:54 
231. Rafe Bariia koji je oslonac za svoj apsolutizam nad franjevcima u Bosni gradio na poduprt Vatikanom i Beom. U izdanju sarajevske Svjetlosti dr. Ilija Kecmanovi je 1953. objavio izbor iz knjievno-naunog rada I.F. Jukia pod naslovom Putopisi i istorijxsko-etnografski radovi.
Varcarnin, Canada24.5.2008 16:59:50 
232. je tiskao neke Jukieve radove, prikazjui znaaj Jukieve linosti za suvremenike.. Ilija Kecmanovi je na kraju svoje knjige o Jukiu zapisao ovo: Bez obzira na razlike koje meu njima postoje, oevidna je izvjesna slinost i povezanost ivotnog puta Ivana Frane Jukia Banjaluanina, sa onim
Varcaranin, Canada24.5.2008 17:02:14 
233. svjevremenog rektora banjaluke Srpskopravoslavne bogoslovije Vase Pelagia i krajikog trubuna Petra Koia. Sva trojica su, to nije esta pojava, ostali do kraja ivota vjerni svojim idealima i neumorni i neustraivi za njihovo ostvaranje. Ni jedan od njih nikada, ni u jednoj prilici,
Varcaranin, Canada24.5.2008 17:03:47 
234. nije u borbi pokleknuo, ak ni posrnuo, iako su sva trojica u toku svoga celoga ivota bili nemilosrdno proganjani. I to dobrim delom zbog onoga to su pisali, jer su sva trojica bili plodni i daroviti narodni pisci i knjievnici koji su s preom u ruci bili boj za pravednije i zdravije odnose
Varcaranin, Canada24.5.2008 17:04:48 
235. meu ljudima. Osvrui se na ovu Kecmanovievu knjigu, Duan Kosti je uoio i paralelu koju je povukao Ilija Kecmanovi izmeu dvije snane linosti, Ivana Frane Jukia i Omer-pae Latasa, koji su se, kako je ve reeno, susreli u Varcar Vakufu:Pred nama su, tako, dva vema snano oivljena lika
Varcaranin, Canada24.5.2008 17:06:17 
236. jedan nepopraviv sanjar i pjesnik, zatoenik slobode i pravde, humanista, pregalac narodni - koliko uman, toliko i naivan; drugi prepreden lukavac, sa ognjem i maem, brutalan. Vojxskovoa - inkvizitor, vjet nauci makijavelista, ubica sa osmjehom, pritvoren prijatelj koji za as list prevrne,
Varcaranin, Canada24.5.2008 17:07:52 
237. kouh izvrati i novog se plana poprimi. Jedan koji naivno i brzopleto vjeruje, drugi koji mrano snuje i kuje. (Politika, Bgd., 17. XI 1963. Na kraju ovog osvrta o Ivanu Frani Jukiu recmo da su izala svega etiri broja Bosanskog prijatelja - dva za njegova ivota (drugi je tiskao o svom
Varcaranin, Canada24.5.2008 17:09:47 
238. troku) a dva poslije njegove smrti. Veoma znaajno je Jukievo obraanje Porti pod nazivom elje i molbe bosanske raje upuene sultanu Abdul Medidu. Jukieve elje i molbe bosanske raje su ustvari elje naroda za svojim ljudskim i graanskim pravima. Koliko su te Jukieve elje
Varcarnin, Canada24.5.2008 17:11:02 
239. bile neugodne turskim vlastima vidi se po tome to su prevedene na turski jezik sa ostalim njegovim politikim lancima i poslane u Carigrad, to je sve i bilo razlogom njegova progonstva iz Bosne u Carigrad, pa zatim iz iz turskih zemalja, kojeg je egzekutor bio Omer-paa Latas
Varcarnin, Canada24.5.2008 17:12:22 
240. s kojim se Juki sreo u Varcaru, a u kojega je naivno vjerovao, i koji mu je doao glave. Juki roen u Banjoj Luci 1818, a umro je veoma mlad u Beu 1857.)
Varcaranin, Canada24.5.2008 17:19:25 
241. Zahvaljujem se svima koji su se javili i podrali ljude koji su se ozbiljno prihvatili problematike naeg kraha kroz stoljea. Na srdame pozdrave i dobre elje Gosta Sweden, EB Denmark, AP Denmark Igora Vuka, Srbija i sve dobronmjerne posjetitelje i itetelje - srdao uzvraam. Volio bih, a
Varcaranin, Canada24.5.2008 21:15:19 
242. Vjerujem da dijelim miljenje g. Miloa, kojeg takoer posebno pozdravljam, da ovaj prostor ne bi trebao biti prostor samo za nas dvojicu i rijetke odvane, nego za sve one koji mogu makar trunkom znanja pomoi. Pri tome, neko nee nikome razlijevati stravu, sve dok sam to ne zaslui. Pozdrav i
Varcaranin, Canada24.5.2008 21:19:51 
243. i Urednitvu stranice na kojoj sam bez ikakvih problema, svojim jezikom i stilom, iznosio svoja argumentirana stanovita o mnogim problemima, od Kulina bana i "dobrijeh dana", pa do danas. Takvo to je gotovo nemogue bilo gdje drugdje. U uvjetima pod kojima su takav stepen demokracije odrali,
Varcaranin, Canada24.5.2008 21:23:36 
244. zasluuju moje priznanje i zahvalnost. No, da ih ne hvalim previe, jer moe im i to biti od tete, s obzirom od koga im pohvale dolaze. Idemo dalje!
Varcaranin, Canada24.5.2008 21:25:48 
245. Konacno da neko vidi u cemu je poenta pisanja ovih komentara. Bravo Vuce. Vidim objavljuju se poruke podrske,a ove druge ne? Opet kazem,ako se objavi,da je razloge pisanja g.Milosa i Varc.,stavljati u isti kos,u najmanju ruku neumjesno.
Carolija, France25.5.2008 1:18:44 
246. I treba da im zahvalite Varcaranine! Zaista ste privilegovani.
Nikica, Srbija25.5.2008 9:17:26 
247. Postpvani g. Milose. Svjesna sam greske u koristenju rijeci "govor", jezik" i "pismo" koje su razlog brzine i misljenja da posjetioci ovog sajta znaju o cemu se radi. Medjutim moje dalje ukljucivanje ce biti vrlo malo. Zasto? Zato sto sam od pocetka bila svjesna do cega ovi tekstovi o porijeklu
Emira za Milosa, Sweden25.5.2008 12:48:03 
248. familija mogu da dovedu a pogotovu o nekim podacima razvoja Bosne. Takvi tekstovi mogu razlicito da se tumace kao sto je to vec i ucinjeno. Ne bih zelila da ubuduce dodje do ovakvih shvatanja.Moje ucenje i proucavanje se nastavlja. Vama i ostaima zelim uspjesan nastavak.
Emira za Milosa, Sweden25.5.2008 12:51:59 
249. Jos jedna ispravka iz gore navedenog teksta. stanovnistvo je prihvatilo pravoslavnu jeru 891 a ne 1891. Isti datum u prethodnom tekstu je tacno napisan i zbog tog se nadam da to nece izazvati haos kod citalaca. Pozdrav.
Emira, Sweden25.5.2008 13:19:50 
250. Na osnovu rjenika "Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku", Abdulaha kaljia,izdanje Svjetlost, Sarajevo 1979., pokuao sam samo NAZNAITI, ali NE i UTVRDITI korjene naziva nekih obitelji iz Varcara. Svako drugo, bolje i preciznije tumaenje koje neko ima, dobro je dolo kao korekcija ili dopuna ovoga
Varcaranin, Canada25.5.2008 20:43:13 
251. to u navesti na osnovu navedenog izvora: Arnaut - grki Albanac, Arbanas - prezime - Arnautovi imam - turski, voa. Imam je muslimanski svenik, osoba kojoj je glavna dunost da predvodi skupno klanjanje namaza u damiji. Imamom se zove i svako drugo lice, makar i ne bilo vjerski obrazovano
Varcaranin , Canada25.5.2008 20:44:42 
252. koje rukovodi skupnim klanjanjem namaza - Imamovi brakmak - turski, ostavi, ne diraj - Brakmi (?) Bahtijar,pers. Muslimansko muko ime, bahtiyar, srean ovjek, kao lino ime Sreten, Sreko - Bahtijatrevi ba - tur - glava, starjeina, prvak baa - starjeina,poglavar, prvak,odlinik;Bai
Varcaranin, Canada25.5.2008 20:45:50 
253. demir,tur. gvoe. eljezo - Demirovi dedo - turski - djed - Dedi (?) demir,tur. gvoe. eljezo - Demirovi dizdar - per. zapovjednik tvrave, utvrenog grada - Dizdar, Dizdarevi hadija, ar. onaj koji je izvrio had, kod muslimana onaj koji je posjetio svetu zgradu Kabu - abu -
Varcaranin, Canada25.5.2008 20:47:18 
254. u Meki, a kod hriana onaj koji je iao na poklonjenje Hrstovom grobu - Hadi; Halil, muko ime - turski - ljubimac, vjerni prijatelj - - prezime Halilovi; uzel- tur.lijep, krasan - uzelovi, Hrustem,Hrustan,Hrusto, tur. Rustem, pers. Rustem,ime najveeg perzijxskog junaka,perzijxski Herkul"
Varcaranin, Canada25.5.2008 20:50:26 
255. - Hrustanovi herav - kriv, iskrivljen - Heri(?) hegav vidi herav, Heganovii (?) kahar, ar. lost, tuga, briga - prezime Kaharevi keseten. gr. pitomi kesten - prezime - Kesten kapija - tur. - vrata, kapidija - vratar, prezime Kapidi Mustafa, Mujin, Mujko - muko ime, osnovno zanenje o
Varcaranin, Canada25.5.2008 20:51:59 
256. kapija - tur. - vrata, kapidija - vratar, prezime Kapidi Mustafa, Mujin, Mujko - muko ime,osnovno znaenje "odabran" - Mujki, Mujii (?) Murat, Murad, muko ime, eljko, prezime Muratovi pehlivan -pers. akrobata na uetu ili ici,artist na ici - Pehlivanovi eho - ar.poboan ovjek
Varcaranin, Canada25.5.2008 20:54:36 
257. koji ivi na derviki nain -otuda prezimena ehii, ehovii ehit - musliman koji junakom smru pogine za vjeru, nevino pogubljen, muenik (ehovii, ehii) topal - tur, ovjek sa jednom kraom nogom,onaj koji je hrom; Topalovi
Varcaranin, Canada25.5.2008 20:56:34 
258. Velija - muslimansko muko ime, ar. wliyy - prijatelj; pomonik velija - ar. tutor, zastupnik, prezime Veli (?) zolota, slav. stari turski srebreni novac od trideset para; ruski - zolota, poljxski - zloti, prezime Zolota (?)
Varcaranin, Canada25.5.2008 20:57:49 
259. Komentar br 636. je cista provokacija.Primitivna Hriscanska religija,navedeni datumi i komentar kao celina je skromno receno uvredljiv.Sramota za ovako lepu i edukativnu rubliku i temu.
Djukanovic, Srbija26.5.2008 9:48:30 
260. Nigdje u literaturi nisam naso tvrdnju da su bogumili imali posebnu religiju.Prije bi se moglo reci da su bogumili bili sekta.
Gost, Bosna i Hercegovina26.5.2008 10:47:56 
261. Umesto da vam Emira "otvori oci" vi odoste u stranu. Provokacija je i previse na ovom mestu, a Emira nikako nije tome povod. Pozdrav njoj i svima zeljnim istine.
Nikica, Srbija26.5.2008 11:37:28 
262. Zbog nastalih komentara u ovoj rubrici kad je u pitanju vera u srednjovekovnoj Bosni, izneo bih i svoje miljenje za snovano na: srednjovekovnom poveljama, dubrovakim izvorima, srpskim, katolikim, osmanliskim i muslimanskim izvorima. Sama pojava steaka i likovna ostvarenja na njima ne idu u
Milo, Srbija26.5.2008 16:01:32 
263. prilog bilo koje dualistike veroispovesti. Dualisti su svoje pokojnike pokopavali u umama, na neobeleenim mestima. Pravi dualisti, katari,ne veliaju ljudsko telo negp jedino duh.(Marko Vego, Patarenstvo u srednjovekovnoj Hercegovini u svetlu likovnih ostvarenja na nadgrobnim spomenicima, Most
Milo, Srbija26.5.2008 16:08:17 
264. 17-18, Mostar 1978.,115). Mnoge nekropole steaka lee upravo oko crkava, pa steci u biti slede crkvenu arhitekturu, primerice lukove, arkade,prestave ljudskih,pa i svetakih figura(M.Vego, o c, 127). Crkva u Bosni se nalazi u procepu suprostavljenih kontekstualizacija (Sreko M. Daja). U grupu
Milo, Srbija26.5.2008 16:20:13 
265. istoriara o pravoverju crkve u Bosni, oslonila sa na bosanske povelje i na oporuku gosta. Pripadnika crkve i umenog diplomatu u slubi Kosaa Rodina Busikovia iz 1466. godine. Tumaena je blie pravovernom hrianstvu, nego dualizmu i interpretirali na kao jeretiku, nego samo raskolniku-dakle
Milo, Srbija26.5.2008 16:29:16 
266. u ipsoloki pravovernom kontekstu. Na srpskoj strani je Vaso Gluac(1879-1955)najdoslednije zastupao tezu o crkvi u Bosni, kao jednoj pravoslavnoj crkvi usidrenoj u tradicije istonog monatva i pravoverja, odnosno pravoslavlja, koja se od Rima odvojila konano 1232/33 godine nakon pokuaja rimske
Milo, Srbija26.5.2008 16:40:01 
267. strane da je reformie prema zapadnom katolikom modelu hrianstva.(V.Gluac, Istina o bogumilima. Istorijxska rasprava, Beograd,2 izdanje 1992-1 izdanje1941). Najznaajniju zbirku podataka ove vrste iz dubrovakog arhiva do sada je objavio istoriar Mihailo J. Dini(1890-1970). Osmanske izvore u
Milo, Srbija26.5.2008 16:51:28 
268. istoriografski diskurs o crkvi u Bosni uneo je turski osmanist bosanskog porekla Taib Oki(1902-1978). On je tvrdio da srpski ili hrvatski istoriari Crkvu gledaju ne kao jeretiku sektu, nego samo raskoln iku Crkvu s pravoslavnim ili katolikim pedigreom. Istie kao netanu injenicu bogumilski
Milo, Srbija26.5.2008 17:01:46 
269. karakter Crkve, te termin hrianin, kojki je naao mesto u osmanskim poreskim popisima (defterima) jednostavno izjednaava sa savremenim bogumilima (bogumiles parfaits). Dubrovani nisu Crkvu smatrali pravovernom, ali je nisu svrstavali ne medju dualistike sekte, nego medju paterene, tj.
Milo, Srbija26.5.2008 17:10:12 
270. bunovnike koji su u 11 veku sukobili s velikom Crkvom (katolikom), ali za ovaj sukob nisu traili obrazloenje u dualistikoj ontologiji. Bazelski koncil nije ih tretirao kao eke husite, ije je unitenje traio, nego se bavio milju da ih pozove na povratak crkvenom jedinstvu (Rimu) i svrstavao
Milo, Srbija26.5.2008 17:19:01 
271. ih u tom pogledu medju Grke, Armence, Jakobite, Maronite, Etiopljane i druge stare narode, to govori o njoj kao raskolnikoj crkvi. Na kraju bih citirao Muhameda Filipovia koji u svom eseju pie"Bosna, naime nema svog mita i svoje mitologije. Svi pokuaji da se stvori takav mit, npr. viestruki
Milo, Srbija26.5.2008 17:29:08 
272. stvori bogumilski mit, ostali su bez rezultata".
Milo, Srbija26.5.2008 17:31:24 
273. Pridruujii se skromno ovoj raspravi na temu religija, a poto je predamnom ve otvorena knjiga Sabrana djela Ivana Frane Jukia, Svjetlost, Sarajevo, 1973. str. 275.. Posluiu se dijelom koji Juki naziva Kralji bosanski, gdje autor opisuje i povjesni lik Stjepana Tvrtka (kao kralj vladao od
Varcaranin, Canada27.5.2008 4:03:06 
274. 1376 - 1395). Tvrtko je umro u dobi od 56. godina, a Juki podvlai crtu njegove uspjene vladavine - upravljanja kao ban 19, kao kralj 15, ukupno vladao je 34 godine. Gdje je ukopan, dogodopisci ne spominju, pie Juki i nastavlja.Ja drim u crkvi Sv. Grgura u Trstivnici, dananjoj Sutiski
Varcaranin, Canada27.5.2008 4:04:10 
275. dananjoj Sutiskoj. Crkvu ovu on je sagradio za ast svoga odvjetnika Sv. Grgura; koja je kasnije pripadala samostanu duvnah Sv. Klare. Kojeg zakona (vjerozakona, op. pr.) je bio Tvrko? Orbini i Farlati, uzimajui u priznanje tube njegovoga brata Stjepana Vukia, da ga brat porad toga to je
Varcaranin, Canada27.5.2008 4:05:10 
276. katolik progoni, zatim to je u Mileevu krunjen od mitropolia grkog, dre da je bio iztonog to jest grkog zakona; al ova dokazanja u sebi nita ne vrijede, budu da je brata, ne zato to je katolik mrzio, ve to je bio buntovnik i na banstvo teio, a ta je brat papi uzrok navodio, tomu se
Varcarnin, Canada27.5.2008 4:06:08 
277. je lasno dosjetiti, jer ako ovo ne bi naveo, to papa ne bi se ganuo; drugo, Tvrtko htijui biti nasljednik srpskih kraljah, koji su iztonog zakona bili, a uzimavi u obzir ondanje okolnosti, inio se je krunuti od mitropolita grkog, drugaije bi morao od pape iskati krunu, a papa mu je bez
Varcarnin, Canada27.5.2008 4:06:45 
278. doputenja ugarskog kralja ne bi poslao, a suvie papu bi muno sklonio, budu da ga je brat kod njega ocrnio; ne slijdi dakle stoga da je on bio grkoga zakona. Zabacivi sva moja mudrovanja, za dokazat da je on bio katolik, navest emo samo njegove rijei. Andrija Gualdi, arcibiskup spljetski,
Varcarnin, Canada27.5.2008 4:07:21 
279. potui se kralju Tvrtku, kao spljetskom gospodaru, da mu desetine nee da plaaju ni crkvenjaci ni svjetovnjaci. Kralj mu dade povelju u kojoj kae. Da je on sadi - plantula - crkve katolianske i reenog Andreju imenuje: svojim vjernim savjetnikom i kapelanom duhovnim.
Varcaranin, Canada27.5.2008 4:07:48 
280. Kao dokaz da je Tvrdtko bio katolik, odnosno gore izensenih zakljuaka, Juki u fus-noti navodi dio te povelje na latinskom, te obavjetava itatatelje da cijelu Povelju mogu nai kod Farlatija, t. 3, pag. 334, Pejaevia, Coll. 12, pag. 395.) Dakle, nije sve ba tako lahko i jednostavno,
Varcarnin, Canada27.5.2008 4:08:44 
281. kako se brzopletim u rasuivanju ini. Za sve trebaju dokazi, kao i za to da je (i) Tvrtko bio dualista, to se esto uje, to smo i u koama uili - da je srcem pripadao paterenskoj vjeri kad god bi bio u svom, na svom, ali kada su mogli biti ugroeni interesi drave Bosne kojom je vladao,
Varcaranin, Canada27.5.2008 4:10:18 
282. njega krunie grki mitropolit, a kada Bosni prijeti opasnost od pape zbog progona heresi u Bosni, Tvrko je katolik, u to Juki uope ne sumnja, te tvrdi, kako vidimo, da je Tvrtkov istinski i jedini (vjero)zakon katolianstvo. Juki je ozbiljan povjesni autor. Za istorijxski deo ovoga svog
Varcaranin, Canada27.5.2008 4:11:12 
283. deo ovoga svoga rada Juki se sluio uglavnom stranom literaturom, pored izvora do kojih je mogao doi, napisao je Ilija Kecmanovi u svojoj knjizi u kojoj je napravio izbor knjievno-naunog rada o I.F. Jukiu pod naslovom Putopisi i sitorijxsko-etnogtrafski radovi, Svjetlost, Srajevo, 1973.
Varcaranin, Canada27.5.2008 4:12:46 
284. U toj svojoj knjizi Kecmanovi konstatira: Zaudo je koju je sve literaturu ovaj bosanski kulturni pionir umeo da pronae i da se njome poslui. (Mato Daja, od Jukia do Hadiomerspahia, Glas Banja Luka, 1976., str 32.)
Varcarnin, Canada27.5.2008 4:13:24 
285. Obaveten sam da se sprema izdavanje knjige autora Veselina Diklia pod nazivom "Krstovi" U navedenom delu e biti obuhvaena sva graoblja i stari spomenici na podruju optine. Takodje da se sistematski radi po pitanju steaka kojih na podruju M.Grada ima preko 600. Obuhvaeni su svi steci,
Milo, Srbija27.5.2008 17:44:48 
286. kako oni opisani u Monografiji I Lovrenivia i saradnika, tako i drugi nedovoljno proueni, tako i oni naknadno pronadjeni. Na ovom zahtevnom poslu radi tim na elu sa G. Slobodanom ikalom. eka se jo samo miljenje stunjaka u toj oblasti. Sa nestrpljenjem ekam izlazak i prezentaciju u javnosti
Milo, Srbija27.5.2008 17:51:24 
287. Sada bih se osvrnuo na temu steaka oupte. Prema recentnim arheolokim i istorijxskim istraivanjima na 3.162 lokaliteta evidentirano je 69.356 steaka. U BiH 59.593(86%),Hrvatskoj4.447, Crnoj Gori3.049 i Drbiji20269 primeraka (.Belagi, leksikon steaka, Svjetlost, Sarajevo,2004., 14.).Dakle na
Milo, Srbija27.5.2008 18:00:24 
288. teritoriji rasprostranjenosti mnogo veoj od delovanja Eccleesia Bosnenisis (N.Mileti, Steci, Beograd-Zsgreb-Mostar, 1982.Belagi, o.c 14). Jo je Vladimir Skari 1931. godine zakljuio da bogumilsko obeleje steaka pobija injenica to ih najvie ima u Hercegovini i to u Mostarskom okrugu-
Milo, Srbija27.5.2008 18:08:17 
289. preko 20.000. Medju hercegovakim optinama najvie steaka ima u Nevesinju i Konjicu preko 3.000
Milo, Srbija27.5.2008 18:11:14 
290. U istonoj Bosni nema scena, nema razigranosti, ni mate. Na stecima vlada mir, kao odraz beskrajne tiine u stoljetnim bosanskim umama (A Benc, Steci, Jugoslavija, Beograd,1967.). U novije vreme ovom temom se naroito bavio Radoslav Dodig u delu Vulgarizacija steaka. to se tie oblika steaka,
Milo, Srbija27.5.2008 18:18:44 
291. medju njima je ploa, odnosno sanduka, ali nije zanemarljiv broj sljemenjaka, pa i onih u obliku ktstova, kojih je 336 (Belagi, Leksikon, 84.). Ipak najvie primeuju se i panju izazivaju reljefi, ukrasi i simboli na stecima. Statistiki je utvrdjeno da je ukraeno 6.000 steaka, njih 9%.
Milo, Srbija27.5.2008 23:59:51 
292. A sad prvo ispravka na greku koju sam nehotice napravio pod brojem 789. U Srbiji ima 2.269 steaka, a ne 20.269. Sada nestavljam o motivima na stecima. Oni se mogu svrstati u vie kategorija: Bordure, astralni motivi, krstovi, biljni motivi, ivotinje, ljudi i dr.(Belagi, Leksikon,15.).Krstova
Milo, Srbija28.5.2008 0:09:43 
293. ima na 900 primeraka steaka raznih oblika.(Mileti, Steci,60.)Dobro poznate prestave likova s uzdignutom rukom na Rodimlji kod Stoca, Vego tumai kao pokojnika iz vieg reda, koji se molitvom obraa Bogu. irok repertoar motiva na stecima refleks je verske hrianske ikonografije. Loza i grodje
Nilo, Srbija28.5.2008 0:19:45 
294. podsea na simboliku Isusovih rei "Ja sam istinska loza, a moj otac vinogradar", ptice, jeleni i konji mogu simbolizovati seledbu pokojnikove due. Udubljenja(kamenice) na stecima najverovatnije su sluile za stavljanja svea ili ulja, pokojniku u spomen. Rozete-rue starohrianski su simboli
Milo, Srbija28.5.2008 0:27:26 
295. jo od kasne antike i sl.(M. Wenzel, Ukrasni motivi na stecima,V.Maslea, Sarajevo 1965., passim;M.Vego o.c. 122-135 (Belagi, leksikon,90.) M.Wenzil u predstava ljiljana, koje ona naziva krin (Fleur-de-lus) vidi glavni motiv hrianske ikonografije, koja je u kombinaciji sa sabljastim listovima
Milo, Srbija28.5.2008 0:37:16 
296. poistovien s Hristovim mukama. Medjutim ona tvrdi da je na stecima verovatnije perunika(iris) nego ljiljan(Wenzel, o.c.163.) Ljiljan je kao cvet simbol Device Marije i glavni amblen francuskih kraljeva. Perunika(prema bogu Perunu iz slovenske mitologije), njime su Iliri trgovali sa Grcima. Ima oko
Milo, Srbija28.5.2008 0:46:31 
297. 120 vrsta ljiljana, a onaj stilizivani se nalazi na grbovima francuskih kraljeva, kao i na ruskim i srpskim grbovima i dr. Stoga ne treba zanemariti i miljenje, da umesto ljiljana na stecima nalazi prestava perunike.
Milo, Srbija28.5.2008 0:49:57 
298. U dosadanjim svojim pisanjima i prepiskama sa G.Varcaraninom , izmedju ostalih, teme su bile poari i kuge u naem gradu kroz istoriju. Sada u tu tamnu prolost dopuniti sa jo nekim injenicama, oslanjajui se uglavnom na hronike katolikih upnika i neke stare izvore. Kad je poeo Kandijxski rat
Milo, Srbija31.5.2008 12:42:01 
299. glasoviti i u pesmama opevani Smiljani Ilija, zaletao se u Bosnu i po jedanaest konaka. Varcar je bio spaljen i oribljen. Sve je prodro oganj kleti. Ali taman kad se grad neto podigao i popravio, opet se zalee slavni Zavia Jankovi i serdar Naki, te ponovo popalie grad. Godine 1731. od kuge
Milo, Srbija31.5.2008 12:48:55 
300. je u Varcar Vakufu umrlo 16 ljudi, a nekoliko i posle toga, a u Majdanu 78. Naroito pogubna je bila poslednja epidemija kuge koja je trajala 1814-1815 godine. U Gradu je umrlo 299, Majdanu 157, ehovcima 29 i Liskovici 72 osoba. Istojija je puna tragedija ,kad je u pitanju na grad i na zaviaj.
Milo, Srbija31.5.2008 12:59:45 
301. G.Milose posto ocigledno znate istoriju molim ako imate informacije i poreklo prezimena BOSKIC da nesta objavita,napisete.Unapred Zahvalan
LJux, Srbija3.6.2008 0:10:06 
302. Gos. LJux, u toku sam sredjivanja ematizma Dabro-bosanske Mitropolije za na zaviaj po prezimenima i krsnim imenima iz 1886. godine, kao austriskog i turskog popisa stanosvnitva. U koliko dodjem do Vama interesantnih podataka, sigurno u Vas obavestiti.
Milo, Srbija3.6.2008 13:19:29 
303. hvala G Milose
LJux, Srbija23.6.2008 21:51:48 
304. Posto na ovom sajtu nema forum, poslacu pitanje na ovaj nacin. Da li neko zna koja sve imena je MG nosio tokom svoje istorije? Bilo bi dobro ako neko zna hronoloski kako su se mijenjala imena. Mozete mi se javiti ovdje ili na mailmilan@gmail.com
Micki, Srbija19.11.2008 9:14:33 
305. SOVILJ staro srpsko prezime pleme slava Sv Nikola.Sa Kosova ko vitezovi Cara Dusana na braniku Srpske Dalmacije.Senjski grofovi zbog sukoba sa Terezijom idu u Liku.Ko uskoci biju Turke a sredinom XIX veka stizu u Srem.Pocetkom XX u Beograd. TOMI SOVILJ yu Rok IDOL.iz knjige:BREGOVI SU OSTALI ZA NAMA
VERA iz Savoje u Francuskoj, FRANCE9.1.2009 17:47:06 
306. ПоздравЉам Вас г.Милоше ,читам све што пишете.Хвал
нела, Bosna i Hercegovina9.1.2009 22:09:27 
307. Gdje je sada Bozica Sovilj?
Gost, Bosna i Hercegovina9.1.2009 22:09:40 
308. Begovska porodica ehovici, je tako?e jedna od prvih porodica, koja se doselila u Bihoru. Ona se doselila kod porodica Kajabegovica. Ovoj porodici je ustupljen posjed u Sativanu na najljepem i najkvalitetnijem po plodnosti zemljitu i bjelopoljskoj kotlini. Otuda se moe smatrati da je ova porodi
hamza, GERMANY24.1.2009 22:20:47 
309. Jedne prilke davno bio sam sa mojim zetom Franjom u njegovoj livadi.To je ona ispod repetitora na Grabezu gdje je nekad bio natpis "ZIVIO PRVI MAJ".Tad mi je on pokazao mjesto (zaravn oko 30 km)u strani i rekao da se to zvalo crkveno jer je tu nekad bila mala crkva (kapela).Mozda je to ta o kojoj
Gale, UNITED STATES25.1.2009 16:02:44 
310. govore Varcaranin i Milos. Zemljiste od "SEPARACIE" pa do Anticevi dolina (POLJE-PODOVI ili danas Novo naselje) pripadalo je hrvatsko-katolickim porodicama Kotromanovic, Stipancic, Skarica, Bakovic, Svetinovic, Duvnjak, Idzotic, Cavka, Cosic, Demirovic, Vulic, Lokmic, Stader, Jurici i Bilandjija.
Gale, UNITED STATES25.1.2009 16:24:50 
311. Posljednji stnovnik Hrvat-katolik u Novom Naselju bila je Ana-Glavcarka baka Joze Vidovica.Imala je kucu na mjestu gdje je u posljednje vrijeme bila krecana kod Anticevi dolina.Zakasnio sam jer nikad prije nisam bio na ovoj dobroj stranici.
Gale, UNITED STATES25.1.2009 16:43:41 
312. Ispravka pod 309 mislio sam na 30 kvadratni metara(30 k m)
Gost, UNITED STATES25.1.2009 21:08:01 
313. Gos. Gale nikad se nije kasno ukljuiti u raspravu , ako je ona korisna. U pravu je bio Va zet Franjo. Varcar je dobio ime po planini Lisini, koja se tako zvala u vreme Ilira, a to znai snenik. Ili od kovanica nemakih reiWarm i Erz, koje su poslovenjene i od njih natala re Varcar, jer se na
Milo za Galu, Srbija ili Crna Gora25.1.2009 21:26:50 
314. reici varcarskoj izradjivala eljezna ruda, to svedoe otpadci od eljezne rude, a prvi majstori-rudari u Bosni i Srbiji , bili su Nemci-Sasi. I kod rudnika Ljubija ima katoliko selo Varcarevo. Tano ste locirali gde sa nalazilo mesto Varcar(Varcarevo) viedananjeg katolikog groblja prema
Milo, Srbija ili Crna Gora25.1.2009 21:33:49 
315. severo-zapadu. Tu su se zadrale kue i kasnije, a 1670. god. spominje se kua Brakia. Tu su se i posle Drugog svetskog rata videli ostaci starih kamenih puteva, moda jo iz Riskog doba, zvani kaldrma. Dobro ste nabrojali i karolike porodice koje su posedovale zamlju na tom podruju. Ipak treba
Milo, Srbija ili Crna Gora25.1.2009 21:43:54 
316. pomenuti bogatu katoliku porodicu Ivekia koji su darivali zemljite za stari upski stan sagradjen oko 1821. god. Crkveno koje pominjete navedeno je i u potpunoj oprosnici pape Inoentija XIII iz 1723. god. Pominje se kapelica, kako je Vi nazvate crkveno.
Milo, Srbija ili Crna Gora25.1.2009 21:52:11 
317. Bilo je parcela koje su pripadale i Sehicima(Sehin docic)vise Anticeve doline) Dzafera Buhica njiva kod izvora Vrucenac.Ali se slazem sa tobom da je vecina pripadala Hrvatsko-Katolickim porodicama.
Rika, SWEDEN25.1.2009 22:21:54 
318. Gali i Milosu havala na korektnoj iskrenosti,zelim da se ukljucim na ovu temu sa mojim zaznanjm.Sa ove strane vrucenca preko potoka do Metalca parcele njiva vlasnika zvale se Obarak neko polje. Vlasnici parcela njiva bili su Buhici, Tatarevici, Zjajici, Kahvedici, Kahvedici. Prije drugog Svjetskog
M. Basic, UNITED STATES26.1.2009 1:53:54 
319. rata u Obarku nalazilo se pet kuca, u kojima su zivjeli porodice Kahvedic Ibrahim- moje majke otac, moj Djed Ibrahim imao je sest kceri sve su rodene u Obarku, a moja majka bila je naj starija kcerka. Kahvedic Osman, odselio u Zenicu, Kahvedic Smajl, odselio u Zenicu, Kahvedic Hamdija, odselio
M. Basic, UNITED STATES26.1.2009 2:05:03 
320. u Zenicu, te Hazbic,Didana Dukica djed po materi. Od stare familije Kahvedica poslije Dru. svjetskog rata u Mrkonjicu nije bilo muska. Od ove familije ostala je moja majka njena sestra Fata- Careva zena, Mufida- Talina nanai Hanca Boric. Za Galu, sjecam se Ane Glavicara i njene kuce.
M. Basic, UNITED STATES26.1.2009 2:16:08 
321. Vise obarka bila je velika njiva sa dvije velike kruske, st nasljedi moja majka. Poslije moja majka prodala je u Obarku i vise obarka njive Tomicu Milanu, mislim da Milanov sin radi u posti. Ovu istinost napisa dabi potpunio Galino sjecanje
M. Basic, UNITED STATES26.1.2009 2:23:39 
322. Stara je izreka:"Jedan ovek zna malo, svi ljudi znaju sve". Zato Vam hvala na dopunama.
Milo, Srbija ili Crna Gora26.1.2009 23:14:48 
323. Hvala g-di Milosu Petrovicu,Gali i Basicu na ovim dragocenim podacima za mene koji sam odavno otisao iz Mrkonjica kao i g-din Petrovic ali se on mnogo toga seca.Vrlo interesantno.Pozdrav za sve vas koji doprinosite osvezavanju mnogih podataka vezano za nas grad.Pozdrav iz suncanog San Antonia.
OBLAK, UNITED STATES27.1.2009 4:15:39 
324. Samo vi nama Milose pisite i dalje.RIJETKI su oni koji se javljaju kao npr."amerika"(namjerno malim slovom).Strpljivo cekamo sledeci tekst a do tada dobro zdravlje i srdacan pozdrav.
AA, AUSTRIA27.1.2009 12:58:49 
325. Kao i uvijek Milosu pruzam bezrezervnu podrsku.
Snjeznik, Bosna i Hercegovina27.1.2009 14:35:29 
326. Molio bih vas ako nesto znate o gos. Milosu Petrovicu, da nam opisete u kratkim crtama ovog gospodina, unaprjed hvala.
M. Basic za BLAKA, UNITED STATES27.1.2009 22:24:19 
327. Ajde da neko malo opise tebe Basicu,sta kazes?Ili da OBLAK opise sebe.Doduse,opisujete vi sebe prilicno dobro,javljajuci se ovde,ali eto da cujemo u kratkim crtama.
AA, AUSTRIA28.1.2009 11:11:29 
328. Pa zar neznate g.Petrovica.Obrazovan,kulturan,porodican-normalan covjek.
Gost, Bosna i Hercegovina28.1.2009 12:15:25 
329. Za Oblaka znamo sta kaze,za Basica treba malo vise objasnjenja,za Galu malo ali vrijedno,za Milosa po obicaju i previse nego sto se trazi.
Mohamud, UNITED STATES28.1.2009 13:56:09 
330. Nakon duzeg zahladjenja na ovu temu,gospoda Gale i Basic,a uz podrsku naseg neumornog saradnika gosp. Milosa Petrovica,svojim dragocjenim podatcima ozivjeli su komentare.Nadam se da ce svoje poznavanje povijesti naseg grada nastaviti da komentarisu,cemu se jako radujem.
Mohamud, UNITED STATES30.1.2009 3:40:38 
331. E moj Varcaranine-svako ko je išao u školu zna da se Tvrtko kruniše na grobu Sv.Save,kao i svi Nemanjići!!!
istoričar, Bosna i Hercegovina28.5.2009 12:10:31 
332. iz kojeg si sela
ha ha , UNITED STATES28.5.2009 17:48:51 
333. Bolan, nije Sveti Savo ivio na selu nego u manastiru i mnogo putovao, koji si ti Srbin kad nezna biografiju Svetog Save.
SRBO ZA ha ha, Srbija ili Crna Gora3.6.2009 11:19:18 
Va komentar na tekst

Da biste poslali poruku morate biti registrovani na ovom sajtu.
Niste se jo registrovali?
Korisniko ime:
ifra:
Komentar:

Maksimalan broj slova po komentaru je 300.
Preostalo je jo slova.

 
Urednici sajta www.mrkonjic-grad.com ne odgovaraju za sadraj komentara posjetioca ovog sajta.
Urednici zadravaju pravo da komentare sa uvrijedljivim, vulgarnim i neprimjerenim sadrajem briu ili mijenjaju.
Ukoliko mislite da je neki od objavljenih komentara po bilo kom osnovu uvrijedljiv za vas, molimo da nas kontaktirate na adresu kontaktmrkonjic-grad.com sa zahtjevom da uklonimo neprimjereni komentar.
Donirajte novac u humanitarne svrhe!
Vai tekstovi
Proitajte jo i...
Kreco 27.10.2015
Jadovno 1941 - rtve sa podruja Mrkonji Grada 15.3.2010
Prezime Vojvodi 8.8.2009
Krojaka zadruga u Mrkonji Gradu 1.8.2008
Karta Mrkonjia iz 1896.g. 11.7.2008
Mrkonji-Grad kroz vijekove 14.4.2008
Mrkonji Grad 1910. 12.4.2008
Sirotinjska groblja 28.3.2008
 Copyright © 2000-2017.  Kreativnije.com