29.5.2009..Mrkonji Grad je od oktobra 1995. godine do februara 1996. godine u pljakaškom naletu vojske Hrvatske spaljen, a ljudi su ubijani. Danas, 13 godina poslije, opština se praktino die iz pepala.
Ukupna šteta priinjena tokom okupacije iznosila je 575.865.434 KM, a Opština Mrkonji Grad je prva opština koja je tuila Republiku Hrvatsku za priinjenu ratnu štetu.
Opštinska vlast, uprkos velikom napretku u izgradnji, još nije u potpunosti zadovoljna efektima oporavka.
Privreda na podruju opštine dijeli sudbinu cijele Republike Srpske.
Zoran Tegeltija, naelnik opštine, kae da Mrkonji Grad još uvijek osjea posljedice nezavršene ili neuspješno provedene privatizacije.
On podsjea da je, sa stanovišta opreme, kompletna privredna infrastruktura bila uništena tokom okupacije vojske Hrvatske i HVO.
- Zbog toga smo mi u mnogo teoj poziciji od onih koji nisu bili okupirani, jer mi nismo mogli govoriti da nam je tehnologija zastarjela, kao što je to sluaj u drugim dijelovima, pošto nam je kompletna oprema bila uništena - napominje Tegeltija.
Ipak, on istie da privatizacija u veini kolektiva nije uraena na najbolji nain ili nije blagovremeno provedena, ako se izuzme privatizacija "Mrkonji puteva", koja je uraena meu prvim privatizacijama i koja je uspješna. Ta firma sada ima vei obim proizvodnje i više zaposlenih nego ranije.
- U metalnom kompleksu nismo uspjeli da nadoknadimo ono što je bila Fabrika vijaka. Drvno-preraivaki kompleks, kao dravni kompleks, otišao je u steaj, ali je otvoren vei broj manjih pogona na tom mjestu i tako nadoknaeno ono što je bio problem u drvnoj industriji.
Ipak, prema njegovim rijeima, olakšavajua okolnost jeste to što preduzea u mrkonjikoj opštini nisu velika i lakše se prilagoavaju nekim promjenama, tako da poetkom ove godine nema velikih problema u smislu otpuštanja ljudi te se ne dogaa da vei broj radnika ostaje bez posla.
Trenutno je najvei problem s preduzeima koja se bave izvozom, gdje spadaju obuari, konfekcionari i drvopreraivai. Oni nemaju adekvatno trište.
Naelnik naglašava da se u poljoprivredi i stoarstvu polako, ali sigurno, stanje popravlja.
- Imamo respektabilnu proizvodnju mlijeka. Problem je što postoje neke oscilacije na trištu poljoprivrednih proizvoda, te se dolazi u situaciju da se zbog smanjena cijena nekada ne isplati raditi, te proizvodnja prestaje - objašnjava Tegeltija i najavljuje da e u ovoj godini biti nastavljeno davanje podsticajnih i drugih sredstava za poljoprivredu i stoarstvo.
Kada je rije o sportu, naelnik istie da je izgraena sportska dvorana, i to jedna meu najmodernijim u RS, a velikim dijelom je uraen fudbalski stadion i napravljeno na desetine igrališta u gradskim naseljima, mjesnim zajednicama i školama.
Veliki poslovi, kako kae Tegeltija, uraeni su i u oblasti komunalne infrastrukture u samom gradu i u mjesnim zajednicama. Napravljen je ogroman posao s ulinom rasvjetom, uraen jedan trg, a radovi na drugom se privode kraju.
Tegeltija posebno istie asfaltiranje puta od Baraa, koji e preko Gerzova povezati opštine Šipovo i Mrkonji Grad. To e biti kraj prie stare više od 40 godina. Veliki zahvat jeste i izgradnja vodovoda na podruju Bjelajca i Kopljevia i rekonstrukcija vodovoda u Brdu, koji je izgraen prije 40 godina i više ne odgovara po kapacitetu, jer je u meuvremenu izgraeno mnogo kua. (Srna)
Do Ilindana završetak 24 stambene jedinice
Što se tie ratnih vojnih invalida, Tegeltija ocjenjuje da ta populacija moe da bude zadovoljna kada je rije o smještaju i drugim oblicima pomoi Opštine. Do Ilindana, krsne slave opštine, predvien je završetak 24 stambene jedinice, i to za sve invalide - od prve do 15. kategorije.
Izvor: "Fokus", www.fokus.ba