17.3.2010..Voarstvo u mrkonjikoj opštini je u ekspanziji, a naroito uzgoj šljive. Iako je rod šljive prošle godine podbacio, voari su proizveli desetak hiljada litara uvene mrkonjike šljivovice.
Od proizvodnje i prodaje rakije mnoga domainstva obezbjeuju egzistenciju, ali problem predstavlja plasman, pa voari uvaju u buradima velike koliine rakije.
- Domainstva za prodaju imaju oko milion litara rakije. To je pravo bogatstvo, ako se zna da je cijena litra rakije deset maraka, što je oko deset miliona maraka - rekao je predsjednik Udruenja voara i proizvoaa rakije "MG savka" Gojko Jovi.
On objašnjava da je Udruenje u saradnji sa Agencijom za privredni razvoj uloilo znaajne aktivnosti na standardizaciji proizvodnje rakije.
- Na tom planu ima još mnogo posla, pogotovo da se ispune uslovi za plasman rakije na inostrano trište. Meutim, i sa ovim nivoom standardizacije stvoreni su uslovi za plasman rakije na trište. Oekujemo da emo uz pomo zadruga i trgovakih lanaca ve ove godine plasirati našu rakiju na trište - rekao je Jovi.
Mrkonjika šljiva, ali i rakije proizvedene od šljive "savke" i "aanke" nadaleko je uvena. Tome pogoduje nadmorska visina vonjaka, ali i briga voara o zasadima.
Jedan od najpoznatijih proizvoaa rakije Boro Laketa kazao je da je on nastavio porodinu tradiciju proizvodnje rakije.
- Rakiju peem na tradicionalan nain, ali i uz primjenu savremenih tehnoloških mjera. Rakiju iskljuivo peem od zrelih šljiva, od onih koje same padaju na zemlju. Ja nikada ne tresem stabla šljive, ve ih skupljam kada sama otpadnu sa grana - pria Laketa.
Voar iz Podbrda Branko Gatari tvrdi da svako stablo trai njegu.
- Šljive sam zasadio na devet dunuma zemljišta. Vonjak gnojim samo stajskim ubrivom, a prskam kreom i modrom galicom. Zato je šljiva iz ekološki ista i dobrog kvaliteta, kao i rakije - kazao je Gatari.
Slobodan Daki ("Glas Srpske", www.glassrpske.com)