Naslovna strana www.mrkonjic-grad.com Login Login
Weather Forecast
 ta ima novo?
Aktuelnosti
Deavanja u gradu
Sa Balkane
Obavjetenja
Praznici
mrkonjic-grad.com
Iz grada
Sport
Kultura
Zanimljivosti
Biseri
 Mrkonji-Grad
O gradu
Priroda
Istorija
Mrkonji na Wikipediji
Foto-galerije
Vaniji telefoni
Karta grada
 Cyber MG
Poruke
Ljudi
Cyber kuhinja
Sjeanja
Zaboravljena vremena
Chat
Linkovi
 Usluge
Web dizajn
Reklamiranje
Sponzori
RSS 2.0

www.mrkonjic-grad.com
Na mrei od 2000.god.

www.kreativnije.com
Iz grada -
 
uvari tajne kaljenja kose kovanice

7.9.2010..

Zaštitni znak Mrkonji Grada uvena je kosa kovanica zvana "varcarka". Nije poznato kada i ko je u gradu podno Lisine iskovao prvu kosu, ali je injenica da su mrkonjiki kovai nenadmašni u proizvodnji kovanica posljednja dva vijeka.

Zahvaljujui mrkonjikoj kosi kovanici, za "kraljevski grad" i njegove kovae ulo se na svim kontinentima.

Vjerovatno ne postoji nijedna drava u svijetu, nijedna dinastija, poznatiji muzej... a da u svojim vitrinama nema mrkonjiku kosu kovanicu.

U Mrkonji Gradu i njegovim sokacima decenijama je odjekivala "muzika" udara kovakih ekia.

Polovinom sedamdesetih godina zamijenili su ih udari mehanikog ekia, pa je na kovakim rukama sada sve manje uljeva i garei od uglja zvanog umur.

Meutim, napredak tehnologije nije znaajnije olakšao rad kovaima, a pogotovo nije mogao da zamijeni runu tehnologiju kaljenja kose kovanice, koja je vjekovima najuvenija tajna meu mrkonjikim kovaima.

- Tajna kaljenja kose prenosila se sa koljena na koljeno i nikada je nijedan kova nije drugom odavao. Nije poznato kako su do tajne kaljenja kose došli mrkonjiki kovai, ali na prostoru bivše Jugoslavije niko nije izraivao kvalitetnije kose od mrkonjikih kovaa - pria mrkonjiki publicista Veselin Dikli.

Dodaje da se kosa proizvodila od elika zvanog "mazija" proizvedenog u eljezari "Franc Majer" u Lincu.

- Poslije Drugog svjetskog rata elik je vozom iz Linca dopreman do eljeznike stanice u Jezeru, a odatle prevoen do kovakih radnji u Mrkonji Gradu, gdje su izraivane kose kovanice - istakao je Dikli i dodao da je tada u Mrkonjiu bilo više od trideset kovakih radnji.

Izradom kosa kovanica danas se bavi Milorad Sladojevi eli.

- Poslije rata u nedostatku posla, poeo sam da se bavim kovakim zanatom. U "kovaiji" u kojoj sam radio našao sam dvije-tri stare iskovane kose, koje nisu bile okaljene. Muio sam se danima dok nisam uspio da otkrijem tajnu kaljenja kose. Kako sam to uspio ni sada mi nije jasno, ali sam taj posao savladao do savršenstva i moje kose se prodaju kod nas, u Srbiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Makedoniji, ali "idu" i u zemlje Evropske unije, Kanadu, Ameriku, Australiju… - pria Sladojevi.

Kosu nije lako uraditi, dodaje on, a da bi jednu kvalitetnu kosu iskovao, potreban je cijeli dan.

- Svaki kova ima svoju tajnu izrade i kaljenja kose. Jedna kosa košta 100 maraka, a nekada se procjenjivala u vrijednosti jedne ovce - istakao je Sladojevi.

On se aktivno nadmee i u košenju trave kosom kovanicom dvadeset godina. Sedam puta bio je pobjednik "Dana kosidbe na Rajcu" u Srbiji i dobio priznanje "Zlatna kosa Rajca". Desetak puta je pobijedio na Balkani, a njegove vitrine ukrašavaju medalje i pehari sa takmienja "Prva kosa Crne Gore" u Pljevljima, "Dani kosidbe na Kupresu" i sa slinih manifestacija. I ove godine bio je najbolji na Balkani, zahvaljujui svojoj kosi koju je lino iskovao.

Kova Ahmo Zoni sa ekiem i kovakom vatrom drui se pedesetak godina. Zanat je nauio od oca, a tajnu kovanja i kaljenja kose "prodao" svojoj dvojici sinova.

Tvrdi da se "varcarka" nigdje ne moe kovati kao u Mrkonjiu, jer grad podno Lisine ima izuzetne klimatske uslove za "oštru" i "tvrdu" kosu.

- Savremena mehanizacija ušla je i u kovake radnje. Meutim, neki oblici obrade se ne mijenjaju vjekovima. Tako je za kaljenje kose, za najprecizniju fazu, potreban kvalitetan kal, koji se radi uz upotrebu voska, sala medvjeda i jazavaca, kao i neke "miroije" koje su tajna svakog kovaa. Kosa se pravi uglavnom u toku zime, a kali se u aprilu i maju. Njen kvalitet zavisi od kaljenja, a klima u znatnoj mjeri utie na kvalitet. To se zna i niko ne moe napraviti kosu kao mrkonjiki kovai - pria Zoni i dodaje da je mnogo "majstora" koji prave falsifikat, jer kupe gotovu, a mijenjajui naziv proizvoaa prodaju kao svoju kosu.

Meutim, to se lako otkrije. Kosa se zavrti, kucne noktom u najoštriji dio i ako ne da dobar zvuk, ta kosa nije dobra.

- Godišnje napravim do 150 kosa. Za svako podruje u BiH potrebno je iskovati drugaiju kosu. Na primjer, za podruje Romanije potrebna je dua i tanja kosa. Da bi bio dobar, kosac mora da ima i dobar brusni alat, a najbolji su brusovi iz italijanskog grada Bergema - rekao je Zoni.

Njegove kose dospjele su na sve kontinente.

- Bivši ameriki predsjednik Ronald Regan ima moju kosu. Dolazio je nedavno u moju radnju i nekadašnji ameriki ambasador u BiH Daglas Meklhejn i kupio od mene kosu, jer je sticajem okolnosti vidio kako moja kosa sijee travu i poelio je da ima jednu takvu - rekao je Zoni.

Mrkonjiku kosu ima i pjesnik Dobrica Eri.

Direktor Narodne biblioteke Biljana eli poklonila mu je kosu "varcarku", kojoj se veliki pjesnik istinski obradovao i obeao da e njome kositi travu u svom dvorištu.

Kova uro Milanovi potie iz kovake porodice, a zanat je nauio od oca Ilije, koji je imao svoju radnju u Ounama.

Kae da su za dobru kosu bitni dobar materijal i umijee otkivanja kose.

- Proizvodnja kose se sastoji od više operacija, ali je najvea tajna u kaljenju - kae Milanovi i dodaje da kosa nije "poštena" ukoliko na njoj nema ime kovaa, godina i mjesto proizvodnje.

Mrkonjiki kovai napominju da su za prvo klepanje kose potrebna dva asa udaranja klepcem po kosi i "babici". Po pravilu, prvo otkivanje kose u selu radi najbolji i najstariji kosac, jer on tano zna kada je kosa dobila pravu "icu", od ega zavisi njen vijek upotrebe.

Majdan

Zanimljivo je da je u mrkonjikoj opštini najviše kovakih radnji bilo u selu Majdan. Meutim, nijedan od tadašnjih kovaa u tom selu nije izraivao kose kovanice, jer nije znao tajnu kaljenja.

Slobodan Daki ("Glas Srpske", www.glassrpske.com)


 

Podijeli na Facebook-u

Va komentar na tekst

Da biste poslali poruku morate biti registrovani na ovom sajtu.
Niste se jo registrovali?
Korisniko ime:
ifra:
Komentar:

Maksimalan broj slova po komentaru je 300.
Preostalo je jo slova.

 
Urednici sajta www.mrkonjic-grad.com ne odgovaraju za sadraj komentara posjetioca ovog sajta.
Urednici zadravaju pravo da komentare sa uvrijedljivim, vulgarnim i neprimjerenim sadrajem briu ili mijenjaju.
Ukoliko mislite da je neki od objavljenih komentara po bilo kom osnovu uvrijedljiv za vas, molimo da nas kontaktirate na adresu kontaktmrkonjic-grad.com sa zahtjevom da uklonimo neprimjereni komentar.
Donirajte novac u humanitarne svrhe!
Na istu temu: Kosidba
Milo Trkulja iz Petrovca najbolji kosac na Balkani 1.7.2023.
Dani kosidbe na Balkani - Memorijal Lazar Laketa 15.6.2023.
Milorad Sladojevi eli 11. put pobjednik Kosidbe na Balkani 4.7.2022.
Odrana kosidba na Rajcu 20.7.2021.
29. kosidba na Balkani - 'Memorijal Lazar Laketa' 16.6.2019.
Kosidba na Balkani 2017. 29.6.2017.
Dani kosidbe na Balkani 2016. 14.6.2016.
Radomir Leki najbolji kosac, a Jadranko Stankovi delija Balkane 2.7.2015.
Najbolji kosac Mladen Tomi 30.6.2014.
Manifestacija 'Dani kosidbe Balkana 2014' na Vidovdan 13.6.2014.
Mirko Kecman najbolji kosac 3.7.2013.
Crnogorci najbolji kosci 1.7.2012.
Dani kosidbe na Balkani 20.6.2012.
Nema mu ravnog meu kovaima i koscima 11.4.2011.
ta zimi kuje, ljeti odjekuje 13.2.2011.
Rado Kotlaja delija Balkane 9.7.2010.
Dani kosidbe - Balkana 2010 15.6.2010.
Dani kosidbe - Balkana 2010 15.6.2010.
Dani kosidbe - Balkana 2010 15.6.2010.
Odrani Dani kosidbe-Balkana 2009 (+ Galerija) 6.7.2009.
Dani kosidbe Balkana 2008 - Foto-galerija 8.7.2008.
Mladen Tomi prvi delija 7.7.2008.
Smotra kosakog folklora 2.7.2007.
Miii bri od kosaice 5.7.2005.
Zavreno takmienja kosaca na Balkani 4.7.2005.
Dani kosidbe Balkana 2005 1.7.2005.
Susreti folklora 2.7.2004.
Proitajte jo i...
Dani kosidbe na Balkani - Memorijal Lazar Laketa 15.6.2023.
Organizovana prva kola skijanja na Balkani 1.2.2022.
Neo Kerlec pobjednik manifestacije 'Kosidba na Balkani' 2.7.2019.
29. kosidba na Balkani - 'Memorijal Lazar Laketa' 16.6.2019.
Balkana pod opsadom policije: Inspekcija rui objekte Turistikog centra 27.5.2016.
Odrana konferencija za tampu u vezi sa utvrivanjem prava vlasnitva nad jezerima na Balkani 10.11.2015.
Potpisan ugovor o izvoenju radova na izgradnji trim staze na Balkani 7.10.2015.
Seminar za pedagoge, psihologe i uitelje 20.8.2013.
Zavreno ienje i ureenje Malog jezera na Balkani 26.6.2013.
ienje i ureenje Malog jezera na Balkani 29.5.2013.
 Copyright © 2000-2018.  Kreativnije.com