Naslovna strana www.mrkonjic-grad.com Login Login
Weather Forecast
 ta ima novo?
Aktuelnosti
Iz grada
Privreda
Poljoprivreda
Saobraaj
Turizam
Zdravstvo
Iz Optine
Crna hronika
Ostalo iz grada
Sport
Kultura
Zanimljivosti
Biseri
 Mrkonji-Grad
O gradu
Priroda
Istorija
Mrkonji na Wikipediji
Foto-galerije
Vaniji telefoni
Karta grada
 Cyber MG
Poruke
Ljudi
Cyber kuhinja
Sjeanja
Zaboravljena vremena
Chat
Linkovi
 Usluge
Web dizajn
Reklamiranje
Sponzori
RSS 2.0

www.mrkonjic-grad.com
Na mrei od 2000.god.

www.kreativnije.com
Iz grada -
 

 


ta zimi kuje, ljeti odjekuje

13.2.2011..

Po prianju mnogih za košenje trave niti je bilo bolje kose od varcarke, niti e biti, jer je najpoznatija na prostoru bivše Jugoslavije, ali i mnogo dalje. Ime joj potie od Varcar Vakufa, kako se nekad zvao Mrkonji Grad u kojem su kovai stvarali ovu britku i nelomljivu kosu.

Nemogue je bilo doi u nekadašnji Vakuf, a da se ne uje zveka i udarci ekia iz kovanica.

Grad je mali, a ponosio se s 36 vrsnih kovaa.

Danas toga više nema, ovdje su samo tri kovaa i ostala su, naravno, sjeanja.

Meu njima je i Milorad Sladojevi, poznatiji po nadimku eli, koji je u isto vrijeme i jedan od najboljih kosaca ovog regiona. udan i neobian spoj da dobar kova bude u isto vrijeme i dobar kosac. Pria da se košenjem bavi od malih nogu, ali da je sasvim sluajno postao kova.

On je u tom poslu bio samouk, što je još vei njegov uspjeh, jer poznato je da tajna kovanja i oblikovanja metala u sjeivo spada u vrhunsko znanje koje se prenosi s koljena na koljeno.

Ulae se mnogo truda jer od kvaliteta napravljene kose zavisi i trajanje kovake tradicije onog ko kosu izrauje.

- Sluajno sam, poslije proteklog rata, poeo kovati kose. Niko mi nije pokazao put do ove vještine, te se tajne i te kako uvaju. Naravno, trebalo je vremena a ja sam mogu najbolje ocijeniti šta je dobro za košenje - pria Sladojevi i istie da nije nimalo lako biti dobar kova, jer to iziskuje mnogo vremena i upornog rada.

Mrkonjiki kovai kau da je pri izradi najbitnije kaljenje kose, a taj kal sadri, uz vosak i ulje, salo medvjeda i jazavca kao i neke sastojke koji su tajna majstora. Svakako tu su i izuzetni klimatski uslovi koji gode kosi.

- Kaljenje kose jeste najbitnije i ono spada u sam vrh tajnovitosti kovaa i zato tvrdim da je prava umjetnost napraviti kvalitetnu kosu. Umijee otkivanja kose ima više operacija, potezanje, noenje, pravljenje pete, razbijanje. Više se puta znalo desiti da pogriješim, a posebna preciznost treba oko peglanja. Bitan je i materijal od kojeg se pravi kosa - kae ovaj mrkonjiki majstor i dodaje da preko zime iskuje oko 200 kosa, koje tokom godine sve proda.

Mrkonjike zanatlije kau da kosa uvijek dri svoju cijenu, nekada je vrijednost kose bila jednaka vrijednosti dobre ovce.

- Zimi kujem, a ljeti kosim i prodajem kose. Za dan mogu napraviti kosu ukoliko radim cijeli dan, a cijena jedne iznosi 100 KM. Kad imam vremena pravim i kosišta. Uspijem sve prodati u toku godine, jer ljudi danas kupuju kose za suvenire - iskren je eli.

Inae, eli je mnogo titula, diploma, pehara i novanih nagrada osvojio od 1991. godine, kada je zapravo poeo da se takmii u košenju. Poeo je još kao djeak kositi, a ugledao se na svog oca koji je, kako kae, bio uveni kosidbaša u selu.

Kae da je 20 puta bio pobjednik kosakih manifestacija, takmiio se po raznim mjestima u RS, ali i po srbijanskim i crnogorskim kosištima.

Kosac, pria Sladojevi, mora posjedovati mnogo kvaliteta, znanja, vještine i snage da bi došao meu prvake.

- Da bi kosac kvalitetno pokosio parcelu bitno je da ima snagu, spretnost, dobru kosu koju mora znati i pravilno naoštriti. Na kosidbama ocjenjuju i vrijeme košenja što znai da je potrebna i brzina. Pred takmienje uporno vjebam, a najviše kosim i trim - objašnjava Sladojevi.

Meutim, Sladojevi se kao i sve njegove kolege slae da su elektrine kosilice danas u prednosti i runo košenje polako nestaje iz interesovanja i cijenjenja, a mladi su nezainteresovani i pasivni za takav vid rada i razonode.

"Fokus", www.fokus.ba


 

Podijeli na Facebook-u

Va komentar na tekst

Da biste poslali poruku morate biti registrovani na ovom sajtu.
Niste se jo registrovali?
Korisniko ime:
ifra:
Komentar:

Maksimalan broj slova po komentaru je 300.
Preostalo je jo slova.

 
Urednici sajta www.mrkonjic-grad.com ne odgovaraju za sadraj komentara posjetioca ovog sajta.
Urednici zadravaju pravo da komentare sa uvrijedljivim, vulgarnim i neprimjerenim sadrajem briu ili mijenjaju.
Ukoliko mislite da je neki od objavljenih komentara po bilo kom osnovu uvrijedljiv za vas, molimo da nas kontaktirate na adresu kontaktmrkonjic-grad.com sa zahtjevom da uklonimo neprimjereni komentar.
Donirajte novac u humanitarne svrhe!
Na istu temu: Kosidba
Milo Trkulja iz Petrovca najbolji kosac na Balkani 1.7.2023.
Dani kosidbe na Balkani - Memorijal Lazar Laketa 15.6.2023.
Milorad Sladojevi eli 11. put pobjednik Kosidbe na Balkani 4.7.2022.
Odrana kosidba na Rajcu 20.7.2021.
29. kosidba na Balkani - 'Memorijal Lazar Laketa' 16.6.2019.
Kosidba na Balkani 2017. 29.6.2017.
Dani kosidbe na Balkani 2016. 14.6.2016.
Radomir Leki najbolji kosac, a Jadranko Stankovi delija Balkane 2.7.2015.
Najbolji kosac Mladen Tomi 30.6.2014.
Manifestacija 'Dani kosidbe Balkana 2014' na Vidovdan 13.6.2014.
Mirko Kecman najbolji kosac 3.7.2013.
Crnogorci najbolji kosci 1.7.2012.
Dani kosidbe na Balkani 20.6.2012.
Nema mu ravnog meu kovaima i koscima 11.4.2011.
uvari tajne kaljenja kose kovanice 7.9.2010.
Rado Kotlaja delija Balkane 9.7.2010.
Dani kosidbe - Balkana 2010 15.6.2010.
Dani kosidbe - Balkana 2010 15.6.2010.
Dani kosidbe - Balkana 2010 15.6.2010.
Odrani Dani kosidbe-Balkana 2009 (+ Galerija) 6.7.2009.
Dani kosidbe Balkana 2008 - Foto-galerija 8.7.2008.
Mladen Tomi prvi delija 7.7.2008.
Smotra kosakog folklora 2.7.2007.
Miii bri od kosaice 5.7.2005.
Zavreno takmienja kosaca na Balkani 4.7.2005.
Dani kosidbe Balkana 2005 1.7.2005.
Susreti folklora 2.7.2004.
Proitajte jo i...
Postavljena turistika signalizacija 24.12.2023.
Poar na Zelekovcu 25.9.2023.
Otvoren festival u Peckoj: arolija savremenog sela 9.7.2023.
Mrkonji Grad raspolae brojnim turistikim potencijalima 17.6.2022.
Potpisan Ugovor o odravanju planinarskih staza 17.1.2022.
'Vrela Sane' pokreu turistiki procvat 2.10.2021.
Naelniku optine uruen Projekat turistike signalizacije za podruje optine Mrkonji Grad 7.6.2021.
Projekat Zelena destinacija u dolini gornjeg toka Sane i Plive 13.6.2020.
Balkana je mjesto gdje se trai spas od vruine 11.8.2019.
Eko aktivisti razvijaju ruralni turizam i prave prvo 'solarno selo' u BiH 14.7.2019.
 Copyright © 2000-2018.  Kreativnije.com