3.2.2012..Ni sam ne znam kako sam preivio dane dok su ekshumirane rtve iz masovne grobnice u Mrkonji Gradu. ovjek ne moe da povjeruje kakve zloine moe da poini pomraeni ljudski um. Nedune ljude su ubijali maljevima, lupane su im lobanje, lomljene ruke, noge... Kakvi još dokazi trebaju Tuilaštvu BiH da pokrene istragu i osudi zloince.
Ovo se pita Slobodan Bogojevi, koji je u masovnoj grobnici 1996. godine u Mrkonji Gradu pronašao tijelo svog sina Milorada.
Za stanovnike mrkonjike opštine sutrašnji datum jedan je od najznaajnijih u istoriji grada podno Lisine, jer se tada prije 16 godina na vjekovna ognjišta vratilo oko 22.000 Mrkonjiana, poslije petomjesenog izbjeglištva.
Hrvatske oruane snage 10. oktobra 1996. godine okupirale su Mrkonji Grad i tom prilikom ubili 364 srpska civila i zarobljena vojnika. Po povratku iz izbjeglištva stanovnici Mrkonji Grada su pronašli u pravoslavnom groblju najveu masovnu grobnicu srpskog naroda u RS sa 181 rtvom.
Porodice rtava boli što ni poslije šesnaest godina od stravinog zloina za masakre niko nije odgovarao.
Opstrukcija Tuilaštva i Suda BiH boli i Petra Mitria, koji je u masovnoj grobnici pronašao tijelo ubijenog brata Duška.
- Osim brata u masovnoj grobnici pronaena su tijela još dvojice moje brae od strica. Prizor je bio stravian, jer su sve rtve muene i na stravian nain likvidirane. Boli me injenica da za zloine još niko nije odgovarao, mada i ptice na grani znaju ko je naredio i izvršio zloine - rekao je Mitri.
Naelnik mrkonjike opštine Divna Anii istie da ratni zloini nikada ne zastarjevaju i da stanovnici Mrkonji Grada nikada nee odustati od traenja kazne za poinjene zloine, ali i od podnošenja tube protiv Hrvatske za nadoknadu ratne štete, koja je procijenjena na oko 700 miliona maraka.
- Za podnošenje tube protiv Hrvatske pripremljena je obimna dokumentacija. Hrvatska vojska porušila je i zapalili 1.608 kua, 700 stanova, oko 3.000 stambenih objekata je onesposobljeno za stanovanje. Opljakana je sva pokretna imovina i mašine iz preduzea - istakla je Aniieva i dodala da e tuba biti podnesena kada sudovi procesuiraju nekog od izvršilaca ratnog zloina.
Predmet
Predmet o poinjenim ratnim zloinima Biro Vlade RS za saradnju sa Haškim tribunalom dostavio je Sudu u Hagu 2002. godine. Tuilaštvo iz Haga, predmet je poslije "skrivanja" po fiokama 2005. godine vratilo Sudu BiH u Sarajevo, koji još prstom nije mrdnuo na procesuiranju zloina.
Slobodan Daki ("Glas Srpske", www.glassrpske.com)