24.4.2010..Iako e za zajedniku komunalnu potrošnju iz budeta opštine Mrkonji Grad biti izdvojeno 600.000 maraka, od ega 313.000 maraka za javnu rasvjetu, uline svjetiljke e biti povremeno gašene.
Prema rijeima naelnika opštine Zorana Tegeltije cilj je da se redukuje potrošnja struje javne rasvjete.
Tegeltija je istakao da još nije definisan model redukcije, ali pretpostavlja se da e iz "sistema" biti iskljuena svaka trea svjetiljka javne rasvjete, ime e se potrošnja struje smanjiti za 20 do 30 procenata.
Na predloeni program zajednike komunalne potrošnje, koji je na posljednjoj sjednici usvoji lokalni parlament odbornici nisu imali znaajnijih primjedbi.
Odbornica opozicionog SDS-a Snjeana Milanovi istakla je da se dosta sredstava troši za javnu rasvjetu.
- Lijepo je što naš grad nou dobro osvijetljen. Meutim, s obzirom na to da je velika ekonomska kriza, smatram da se troši veliki novac za potrošnju struje i odravanje javne rasvjete. Predlaem da se redukuje sijalina mjesta, kako bi potrošnja struje bila manja - rekla je Milanovieva.
Tegeltija je podsjetio da su gotovo sve ulice i naselja u gradu osvijetljena.
Osvijetljeni su i putni pravci na ulazu u Mrkonji Grad iz pravca Previla i Balkane, odnosno Bjelajca. Javna rasvjeta instalisana je i u veini naselja kroz koja prolaze magistralni i regionalni putevi, kao i u nekoliko ruralnih naselja.
- Naši stanovnici su eljeli da u gradskom naselju budu osvijetljene sve ulice. Sa izgradnjom javne rasvjete nastaviemo u ovoj i narednih godina, a što se tie troškova za javnu rasvjetu prihvatiemo sugestiju da redukujemo potrošnju struje javne rasvjete - rekao je Tegeltija.
Izdvajanja
Programom zajednike komunalne potrošnje planirano je 149.000 maraka za rad zimskih slubi na išenju lokalnih puteva i gradskih ulica. Za odravanje javne higijene u gradskom naselju bie utrošeno 73.000 maraka, 30.000 maraka za odravanje i ureenje zelenih površina i cvjetnjaka, a 13.000 maraka za odravanje semafora i plaanje struje za njihov rad.
U obnovu horizontalne i vertikalne saobraajne signalizacije utrošie se 18.000 maraka, a 6.000 maraka za odravanje vodotoka i ureenja korita Crne rijeke.
Slobodan Daki ("Glas Srpske", www.glassrpske.com)