Naslovna strana www.mrkonjic-grad.com Login Login
Weather Forecast
 ta ima novo?
Aktuelnosti
Iz grada
Sport
Kultura
Zanimljivosti
Biseri
 Mrkonji-Grad
O gradu
Priroda
Istorija
Mrkonji na Wikipediji
Foto-galerije
Vaniji telefoni
Karta grada
 Cyber MG
Poruke
Ljudi
Cyber kuhinja
Sjeanja
Zaboravljena vremena
Chat
Linkovi
 Usluge
Web dizajn
Reklamiranje
Sponzori
RSS 2.0

www.mrkonjic-grad.com
Na mrei od 2000.god.

www.kreativnije.com
O gradu
 Mrkonji Grad je jedinstven
 Pranje tepiha i mrkonjika tradicija
 ljive, ljive...

ljive, ljive, ljive...

Limun je dobar za grip, jabuke za zdravlje i zube, kruke su dobre za kompot, a ljive... ljive su za duu.

Kao rijetko koje voe, ljive zauzimaju posebno mjesto u ivotu naeg grada, sela, zaseoka, vikendica...

Stablo ljive je zaista runo. Teko da bi se moglo proi kao ukrasno drvo u dvoritu kue.

Zdrave su, istina je to, ali su zdravije vjerovatno jabuke.

Dobar je pekmez od ljiva. I to je istina, ali je jednako ukusan, ako ne i bolji pekmez od ipaka ili od kajsija.

Ni ljubav prema suvim ljivama nije razlog velike muke oko ovoga voa.

Rakija je dua iz ljive izvaena. Cjeloljetno sunce saeto u tanki mlaz koji izvire iz bakarne cijevi. Kroz nju se sa ljivom i raa, i krsti, i slavi i umire. Od "nek' je ivo, zdravo i dugovjeno" do "za pokoj due, a ostatku zdravlja i sree".

Samo to moe da objasni veliko angaovanje naeg svijeta kada "ljive rode". A ne raaju svake godine. Barem ne na istom mjestu.

ljiva je udljiva voka. Pomalo slina naem ovjeku. "Rodi" kada joj se prohtije. Neplanirano i nepredvidivo. Stablo koje je jo djed posadio negdje u ivicu (da manje smeta i zauzima svoje njive, a koliko vie komijine ili dravne zemlje) i koje je polusuvo i na izdisaju na ono malo zelenih grana okitilo se plavim grozdovima . A tek malo dalje, stabla postrojena u redove jalovo stoje uvijena u bijelu uniformu proljetnim kreenjem. Kau: "mraz ih je pobio u cvatu".

Sve negdje do pred kraj avgusta kroz seljake razgovore, nakon pitanja za zdravlje domaina i zdravlje familije, provue se i uveno: "Ima li ljiva kod vas, jesu li rodile?". Obino slijedi pomalo filozofski odgovor: "Ima, jeste neto. Ne moe ovjek znati dok ih u kacu ne saspe." Ne valja baksuzirati. Ne valja hvaliti rod. Ne valja se puno priati. Ne valja...

Sezona kupljenja liva traje veoma kratko, tek par sedmica. Oive tada zaboravljene bate gotovo zarasle u umu, pokoene tek radi lakeg kupljenja dragocjenog voa. Oive i male plantae zasaene na nekadanjim njivama koje ve odavno nema ko da ore pa je zgodnije bilo zasaditi ljive. Trae manje muke. Rjee se mora doi iz grada ili ak iz inostranstva da bi se ubrala ljetina. Hljeba ima i od banatskog i od maarskog i od amerikog brana, ali naa ljiva je samo jedna.

Vade se iz podruma drvene kace. Valja ih zabreknuti, rasue se. Ve odavno nisu ovako ljive rodile, pa nije ba ni kaca ovako trebalo. A uvijek se ili nemaju ime napuniti ili ih nema dovoljno. Da se dodue kupiti i "kod Radinke" plastinih kaca. Sigurno ne proputaju, ali... Nije to to. Niko nije ba ispitivao, ali svi pouzdano znaju da "iz plastike" nema rakije.

Osim to su rodile, valja vidjeti i gdje su ljive slatke, a gdje nisu. Kada je vrijeme da se tresu? Opadaju li? Valja li ih potkupljati?...

Stotine je malih tajni, a vremena je malo.

A tek kako staviti ljive u kace, kako odravati i kada pei rakiju. To je tek posebna pria.

Sa nevjericom sluaju seljaci kako "na zapadu" ne moe sam pei rakiju kako hoe. Zgraavaju se nad tim tiranskim ugroavanjem njihovog vjekovnog prava. "uj, ne smije sam pei rakiju!!!!".

A i od ega bi pekli rakiju, kada u prodavnici moe da kupi svata, ali pravih domaih ljiva ba i nema. Ima velikih, sjajnih, "stenlejki". Slatke su one, ali za rakiju nisu.

Rat i protjerivanje (runo je to i rei) je za mnoge bila jedinstvena prilika da vide i malo svijeta. Od Australije pa do Amerike. ak i u irokom Lijeve polju gdje se razlila izbjeglika kolona nai su ljudi vidjeli do ta da neviena uda. "Fajnovci" peku rakiju i od jabuka, i od kruaka, i od bjelica... Od svega. Kao da nije rakija samo od ljive. Za to je Bog dao i tome je namijenio. "uj, od jabuka...". Jo ima i gore. "Traio mi ovjek kada sam pekao rakiju da mu dam kom. Kae da 'oe da od toga pee rakiju. Samo doda eer". Uas. Kakvog li samo priznanja takve ogavnosti.

Zgraavali se nai, ali bogami pomalo i kolu izuili. Pee se ve odavno rakija i od ostalog voa, ali...

Zna se na emu e pravi domain slavu slaviti.

Kau da su u engleskom jeziku, samo dvije rijei srpskog porijekla: vampir i ljivovica. Neto nisu ba htjeli da uzimaju nae rijei iz oblasti softverske industrije. Ko' li e ga znati zato?

I dok se ljetni dani nepovratno gube u kacama i ambarima, ljivici ostaju naputeni do idue godine.

ivjeli!

[4.9.2007]

 Mrkonji Grad je jedinstven
 Pranje tepiha i mrkonjika tradicija
 ljive, ljive...

Panorama Mrkonjia - Foto Mirko Vuenovi
Panorama Mrkonjia - Foto Mirko Vuenovi
Novi trni centar - Foto 'MeGa'
Kafi 'Monet' - Foto 'MeGa'
Centar - Foto 'MeGa'
Centar - Foto 'MeGa'
Park - Foto 'MeGa'
Brkia Bata - Foto 'MeGa'
Brkica Bata - Foto 'MeGa'
Ulica u Mrkonjiu - Foto 'MeGa'
Barake zgrade - Foto 'MeGa'
Srednjokolski centar - Foto 'MeGa'
Mrkonji nou - Foto 'Art'
Hotel 'Krajina' - Foto 'edo'
Stona pijaca - Foto 'MeGa'
Bivi kafi 'Rally' - Foto 'MeGa'
Orugla - Foto 'MeGa'
Stadion FK 'Sloboda' - Foto 'MeGa'
S5 - Foto 'MeGa'
Kafii - Foto 'MeGa'
 Copyright © 2000-2017.  Kreativnije.com