11.9.2006.. Da od prosvjete i nema ba nekog hljeba, uvidio je to poodavno. Diplomu profesora fizike kulture zamijenio je kovakim zanatom i poslije toliko vremena nema za im da ali.
uro Milanovi, inae profesor fizike kulture, jedan je od preostalih mrkonjikih kovaa, uvenih po izradi jedinstvenih kosa i drugih poljoprivrednih alatki.
Porodinu tradiciju nastavio je jo 1994. godine, kad je poslije oeve smrti preuzeo njegov posao.
Danas se njegovi proizvodi mogu nai u Bosni, svim zemljama u okruenju, a neke su prebacili i preko okeana!
NE SAVIJA SE BA LAKO
"Kada mi je umro otac, razmiljao sam ta da radim - da li da preuzmem njegov posao. Dugo sam se dvoumio, a na kraju je prevladala ljubav prema zanatu", pria Milanovi.
Kovaki zanat, kae, ne ui se lako - ne da gvoe na sebe. etiri godine zanata, kole ili kako god, kae, malo bi bilo da se pokupe sve tajne zanata:
"Punih 12 godine traje uenje zanata, jer nema ni knjige ni prirunika, sve se mora praktino nauiti. To je kao bilo koja druga vrsta umjetnosti. Daba je ovjeku i vjeno uiti, moe i godinama da se trudi, ako nije roen za to."
Poslije preuzimanja kovakog zanata, prvih nekoliko godina radio je u maloj radnji, dok nije sakupio dovoljno novca da kupi veu. Posao je polako irio, a danas se u njegovoj kovakoj radnji kuje vie od 400 razliitih proizvoda. Jezikom administrativaca, rije je o alatkama za "poljoprivredni i umski program", a prava zarada lei u proizvodnji kovanih ograda, po kojima se poznaju kue bogatih domaina. Nema ih mnogo, ali ogradom vole da se die, to uri, naravno, ide na ruku.
U njegovoj radnji proizvode i kose, po kojima je Mrkonji nadaleko poznat. Skroman je, ipak, pa kae da nije ni ba najpoznatiji po izradi kosa, jer u gradu ima mnogo starijih majstora kojima je kovanje kosa u dui. One, dobre mrkonjike, uvijek imaju prou, i ne samo u "lokalu". Lani je, tako, 20 kosa iz urine kovanice zavrilo u Australiji!
Novac, ipak, lei u drugim stvarima, onima koje bogati vole, a seljacima nedostupnim. Kovane ograde, hit meu bogatima, jedan je od glavnih asortimana Milanovieve kovanice. "Stariji kovai su bili skeptini prema mojoj namjeri da se bacim u proizvodnju kovanih ograda. Nemaju, govorili su mu stari, ljudi para za takav luksuz. Ali, nisu znali oni da kovane ograde i ne kupuje sirotinja, ve oni koji imaju toliko da im je vano da imaju ogradu drugaiju od drugih", kae Milanovi.
U BORBI PROTIV PIRATA
Zvui nevjerovatno, ali piraterija se uvukla i meu kovae: mrkonjiki brend neki pokuavaju zamijeniti jeftinijim i nekvalitetnim kopijama, pa je uro u borbi protiv pirata poeo da svoje proizvode obiljeava monogramima s njegovim imenom.
"Veliki su problem divlje radnje - rade loe, a prodaju po niskim cijenama i tako stvaraju nelojalnu konkurenciju", jada se Milanovi.
Proizvodi iz urine kovanice plasiraju se na stari nain, kako se to radilo prije stotinu godina - po pijacama. Nedjeljom je u Baraima kod Glamoa, ponedjeljkom na pijaci u Mrkonjiu, a utorkom u Banjoj Luci.
"Banja Luka mi je glavno prodajno mjesto, to mi je, da ti pravo kaem, kao Minhenski velesajam. Uspio sam, takoe, uspostaviti sve prijeratne veze, tako da sad imam kupce iz Hrvatske i cijele BiH", pria Milanovi.
Nije, ipak, udo to je kovaa tako malo. To se vidi u njegovoj radnji. Nesnosna vruina teka je za posjetioca, a jo tea za radnike. Metal se zagrijava na 1.300 stepeni Celzijusa, to temperaturu u kovanici die do usijanja. Nije ni udo to Milanovi i trojica njegovih kovaa dnevno, kau, popiju po est litara vode.
Ipak, nita mu ne predstavlja problem, pa ni teki uslovi rada, koji se kod kovaa, nekako i podrazumijevaju. ao mu, jedino, to nema mukog nasljednika, koji bi i poslije njega nastavio posao.
"Rado bih, zato, obuio dvojicu momaka koji bi mogli nastaviti da rade u ovoj radnji", kae Milanovi. "teta da se ovakav zanat zaboravlja."
G. Golub, www.nezavisne.com, 10.9.2006