18.9.2007.."Grmeka korida" i druge borbe bikova uskoro bi mogle biti zabranjenje jer je zakon o zatiti i dobrobiti ivotinja na nivou drave dio paketa zakona koje BiH mora usvojiti u procesu pridruivanja Evropskoj uniji.
Zakon je jo u formi nacrta i u Uredu za veterinarstvo BiH kau da se eka miljenje Ministarstva poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede Republike Srpske.
U nacrtu zakona, izmeu ostalog, stoji, a potvrdili su i u Uredu za veterinarstvo BiH, da e kazne za zlostavljae ivotinja biti od 200 KM do 200.000 KM. Hukanje ivotinja jedne na drugu bie strogo zabranjeno u to spadaju i borbe bikova.
Velimir Ivanievi, osniva Udruenja za spreavanje okrutnosti nad ivotinjama SOS u Sarajevu, kae da e u BiH dravni zakon o zatiti ivotinja izazvati civilizacijski ok.
"Treba jo puno da se uini kako bi se ovdje promijenila svijest ljudi. Kada govorimo o zatiti ivotinja misli se na sve ivotinje, kune ljubimce, stoku, divlja. Mi jo nismo nauili ovce uvati, pa smo podloni raznim zarazama. Moramo zatititi ono malo naih resursa, a to su i nae ivotinje. Potreban nam je najbolji zakon jer se ne smije dozvoliti strancima da u naoj zemlji rade ono to ne smiju u svojim zemljama. Mnoge zemlje su do sada vie puta izmijenile zakon o zatiti ivotinja, a mi jo nismo dobili dravni zakon", ogoren je Ivanievi.
Efikasna zatita neophodna
Nihad Fejzi, zamjenik direktora Ureda za veterinarstvo BiH, istie da je Radna grupa ovog ureda u saradnji sa ekspertima Evropske unije pripremila tokom prole godine Nacrt zakona o zatiti i dobrobiti ivotinja. Dodaje da je radni materijal upuen 28. marta ove godine resornim ministarstvima Republike Srpske, Federacije BiH i Vladi Brko distrikta.
"U dosadanjem periodu miljenje na nacrt nismo dobili od Ministarstva poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede RS. Bez toga nacrt ne moe biti proslijeen Savjetu ministara BiH na usvajanje, a zatim parlamentu BiH. Ipak, oekujemo da e pitanje zakona o zatiti i dobrobiti ivotinja biti veoma skoro predmet razgovora na ministarskom nivou", kae Fejzi.
Napominje da pitanja zatite i dobrobiti ivotinja do sada nisu regulisana jedinstvenim zakonskim propisom u BiH.
"Stoga smatramo da e zakon doprinijeti efikasnoj zatiti ivotinja, prvenstveno u segmentima koji su aktuelna problematika u Bosni i Hercegovini, kao to je zlostavljanje, muenje, briga o naputenim ivotinjama", navodi Fejzi.
Dodaje da jo govori o nacrtu zakona, a ne o konanoj verziji.
"U nacrtu zakona stoji da je zabranjeno provjeravati otrinu ivotinje na drugoj ivotinji, hukati ivotinju jednu na drugu, te prireivati borbe ivotinja, to podrazumijeva i borbe bikova", kae Fejzi.
Drago Nedi, pomonik ministra za veterinarstvo u Ministarstvu poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede RS, nije mogao rei zato miljenje ovog ministarstva o zakonu o zatiti i dobrobiti ivotinja jo nije dostavljeno Uredu za veterinarstvo BiH.
"Ne bih ulazio u to oko dostavljanja miljenja. Lino smatram da nam hitno treba takav jedan zakon. Pogledao sam nacrt i sigurno je da e kazne za zlostavljae ivotinja biti dosta rigoroznije, i do 200.000 KM. Tano je propisan odnos prije i tokom klanja stoke. Definisan je nain dranja ivotinja. to se tie kunih ljubimaca i tu su odreene sankcije jer je opte poznato da, naalost, ima ljudi koji dre ivotinje da bi na njima iskaljivali svoj bijes", upozorava Nedi.
Kao veliki dosadanji problem on istie borbe pasa.
"Zabrinjavajue je koliko ljudi pronalazi zadovoljstvo u organizovanju i gledanju borbi pasa. Ne treba zaboraviti i injenicu da se tu ulozi znaju brojati i u stotinama hiljada konvertibilnih maraka. To se dogaa i u Hrvatskoj, Srbiji, ali nije opravdanje za nas i tu je novi zakon o zatiti i dobrobiti ivotinja dosta rigorozniji u pogledu kazni. Sutinska stvar je da se radi na promjeni svijesti graana", kae Nedi.
Velimir Ivanievi, osniva Udruenja za spreavanje okrutnosti nad ivotinjama SOS u Sarajevu, smatra da policija moe i treba reagovati u sluajevima organizovanja borbi pasa.
"Sramotno je i da glavni grad Bosne i Hercegovine nema azil za ivotinje. Ve 10 godina molimo za komad zemlje na kojem bismo sagradili azil. Boli kada saznate da grad Sarajevo svake godine hiljade KM izdvaja za intersku slubu, a nikako da ispune svoje obeanje za dodjelu zemljita za azil", navodi Ivanievi.
U Gradskoj upravi Sarajeva nisu nam odgovorili zato jo nije rijeeno pitanje zemljita za azil.
Koride u tradiciji naroda
Iz Turistike organizacije RS istiu da je borba bikova u tradiciji naroda s ovih prostora, te da korida velikim dijelom privlai posjetioce "Koievog zbora", jedne od najznaajnijih manifestacija u RS.
"Novi zakon e promijeniti koncept zborovanja, samo da nam se ne desi da se borbe bikova organizuju ilegalno ili da uvedemo, po modelu panije, ulinu trku s bikovima. Ali ako je ovaj zakon i drugi slini, preduslov za ulazak u EU onda emo naalost ljubitelja ove discipline, ukinuti vjekovnu zabavu naih predaka", navode iz Turistike organizacije.
Elma Duvnjak, Nezavisne novine, 18.9.2007
mrkonjic-grad.com sa zahtjevom da uklonimo neprimjereni komentar.