Naslovna strana www.mrkonjic-grad.com Login Login
Weather Forecast
 ta ima novo?
Aktuelnosti
Iz grada
Privreda
Poljoprivreda
Saobraaj
Turizam
Zdravstvo
Iz Optine
Crna hronika
Ostalo iz grada
Sport
Kultura
Zanimljivosti
Biseri
 Mrkonji-Grad
O gradu
Priroda
Istorija
Mrkonji na Wikipediji
Foto-galerije
Vaniji telefoni
Karta grada
 Cyber MG
Poruke
Ljudi
Cyber kuhinja
Sjeanja
Zaboravljena vremena
Chat
Linkovi
 Usluge
Web dizajn
Reklamiranje
Sponzori
RSS 2.0

www.mrkonjic-grad.com
Na mrei od 2000.god.

www.kreativnije.com
Iz grada -
 

 


Rat za izvor Sane

8.11.2010.

Organizatori nedavnih protesta, usmjerenih za zaštitu rijeke Sane, koji su odrani u Donjoj Pecki kod Mrkonji Grada tvrde da su poeli pritisci koncesionara izgradnje hidrocentrale na ovoj rijeci kako bi odustali od daljih protesta.

Koncesionar "LSB elektrane Banjaluka" prijavio je policiji u Mrkonji Gradu da su na protestima uništene sonde za geološka istraivanja, vrijedne 70.000 KM. Predstavnici protesta to nazivaju apsurdnim, jer na licu mjesta nije bilo nikakve opreme. Tvrde da je investitor povukao opremu pred dolazak ljudi koji su protestovali i medija.

Borislav Jankovi iz Koalicije za za zaštitu Sane kae da su ga kontaktirali iz Policijske stanice Mrkonji Grada gdje je, s još jednim aktivistom Koalicije, dao izjavu.

Oprema:

"Pošto nije bilo štete, jer su mašine bile povuene, prijavu smatramo poetkom strašnih pritisaka na nas, kako bismo prestali s protestima, jer nismo imali šta da oštetimo. Za razliku od nas, oni su zatrpali izvor pitke vode i prosjekli šumu, izrovali zemlju, a bez svih kompletnih dozvola", kae on.

Jelenko Loli, suvlasnik "LSB elektrana Banjaluka", kae da je ovo preduzee policiji prijavilo štetu u vrijednosti od 70.000 KM jer su na protestima uništene sonde za geološka istraivanja, koje je napravio Geološki institut Bijeljina.

"Na takozvanim protestima je uništena oprema i mora se istraiti ko je to uradio. Još mjesec dana e trajati geološka istraivanja jer smo od Ministarstva za prostorno ureenje, graevinarstvo i ekologiju RS, dobili rješenje da moemo raditi geološka istraivanja i nakon toga emo dobiti ekološku dozvolu. Još samo nedostaje graevinska dozvola, koju emo dobiti nakon geoloških istraivanja", kae Loli.

On dodaje da su najveu "galamu" digli ljudi iz okolnih sela i gradova, a da mještani podravaju gradnju hidroelektrane. Prema Lolievim rijeima, mještani su zvali predstavnike preduzea u namjeri da naprave miting podrške za nastavak gradnje.

Iz Policijske stanice Mrkonji Grad potvrdili su nam da su dobili prijavu "LSB elektrana Banjaluka" protiv organizatora protesta zbog toga što je, navodno, na gradilištu priinjena materijalna šteta od 70.000 KM.

"Policija je dva dan nakon protesta dobila prijavu da je priinjena šteta, ekipa je izašla na teren i operativni rad je u toku", reeno nam je u Policijskoj stanici Mrkonji Grad.

Upravni spor:

Kako nam je rekla Gorjana Rosi, portparol Ministarstva za prostorno ureenje, graevinarstvo i ekologiju RS, koncesionar je od ovog ministarstva dobio samo urbanistiku saglasnost i studije uticaja na ivotnu sredinu, ali ne i dozvolu za izvoenje privremenih radova.

"U skladu sa svojim nadlenostima izdali smo urbanistiku  saglasnost  za izgradnju MHE 'Medna'. Urbanistika saglasnost ne podrazumijeva nikakvu dozvolu  za graenje, nego praktiki dokazuje da je to u skladu s urbanistikim planom koji vai za to podruje", rekla je ona.

Urbanistikom saglašnošu investitoru je naloeno koju dokumentaciju mora pribaviti, koje uslove mora ispuniti, kako bi mogao podnijeti zahtjev za izdavanje graevinske dozvole koju ovo preduzee još nije i ne moe dobiti bez ekološke dozvole.

Ona je napomenula da je Ministarstvo, postupajui po Zakonu o zaštiti ivotne sredine RS, trailo od investitora da uradi studiju o uticaju  na ivotnu sredinu objekta koji namjerava graditi.

"Oni su podnijeli studiju, strunjaci su pregledali dokument i ustanovili da ne postoje pogubni uticaji za ivotvu sredinu i Ministarstvo je izdalo rješenje o odobravanju studije uticaja na ivotnu sredinu. Meutim, grupa graana je pokrenula upravni spor protiv tog rješenja i sada se eka odluka suda po kojoj emo mi postupiti u daljem postupku dodjele ekološke dozvole", rekla nam je Gorjana Rosi.

Da stvar bude komplikovanija, koncesionar Ministarstvu nije podnio zahtjev za dozvolu za izvoenje pripremnih radova, što je trebalo da uradi prema zakonskoj obavezi.

"Nama nije stigao nikakav zahtjev za dozvolu za izvoenje bilo kakvih radova", rekla je ona.

Prostornim planom RS, koji je usvojen 2007. godine, predvieno da se podruje izvora Sane do 2015. godine proglasi Parkom prirode.

Nismo uspjeli stupiti u kontakt s nadlenima u Republikom zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljea RS, jer su odsutni.

Na njihovom sajtu navedeno je da je od 2006. godine u toku izrada projekta "Priprema dokumentacije za izradu Studije za proglašenje regionalnog parka Šipovo i Mrkonji Grad".

Zaštita:

Kako su nam rekli u Ministarstvu, zaštita nekog podruja ne podrazumijeva zabranu graenja, ve detaljnije i preciznije propisuje uslove pod kojima je graenje mogue.

U Komisiji za koncesije RS su nam rekli da su upoznati sa sluajem MHE "Medna", da nemaju nikakve veze za trenutnim dešavanjem, ali su izrazili oekivanje da e to brzo biti riješeno.

"Za nas je kod dodjele koncesije koju je dala Vlada RS bilo vano da imamo rješenje o postojanju javnog interesa i ništa drugo. Ne treba sve shvatati tragino, jer procedura dodjele koncesije ima svoj tok i kada bude dodijeljena koncesija ne znai da e ona biti realizovana. Moda se desiti, prilikom ispitivanja terena, da se doe do saznanja da tlo nije pogodno za graenje. Moda je konfiguracija tla takva da koncesionar nee graditi objekat koji je nerentabilan pa da odustane od daljih radova", rekli su u Komisiji za koncesije.

Neo uri, direktor Tehnikog instituta iz Bijeljine, koji je vršio geološka istraivanja tla rekao nam je da su ve mjesec dana u toku radovi na terenu, gdje se uzimaju uzorci zemljišta koji se skladište u sanduke.

"Koncesionar je nakon protesta prijavio štetu. alili su nam se da je prosuto jezgro iz sanduka i ako je to tako sigurno da ima štete i da e, u sluaju ponovnih ispitivanja i uzimanja uzoraka, posao biti ponovo naplaen", rekao je uri.

On je napomenuo da e radovi trajati najmanje još mjesec dana kada bi uzeti uzorci iz tla trebalo da prou labaratorijsku analizu.

Sana u srcu: Da ovaj sukob iz dana u dan poprima ozbiljnije razmjere pokazuje i primjer Dimitrija Zelia (54) koji je napustio firmu "LSB elektrane Banjaluka" koja je koncesionar jer kae nee da slui onima koji mu otimaju Sanu iz srca.

Dok traje pravna bitka oko gradnje brane na rijeci Sani, mještani okolnih sela tvrde da ipak nee dati svoju ljepoticu.

Oslanjajui se koljenom o tlo, Dimitrije Zeli u ruku zahvata i pije vodu iz iste rijeke Sane, samo nekoliko stotina metara nizvodno od izvora, gdje bi trebalo da bude izgraena zaustavna brana. Sa suzom u oku, pokazuje nam mjesto koje bi, ukoliko tu bude izgraena hidroelektrana, bilo potopljeno, a kanjon uništen. Mone mašine prije nekoliko mjeseci poele su remetiti mir prirode i šum jedne od najistijih rijeka u BiH i Evropi.

"Hoe da nam otmu Sanu. Neemo je dati ni po cijenu ivota koji su prolazni, a ona, ova ljepotica, ostaje da tee vjekovima. Kada je tekla od pamtivijeka neka je puste da tee i dalje", kae Dimitrije.

"Neemo popustiti", "Ne damo izvor Sane", naješe je što u proteklih 15 dana odjekuje Donjom Peckom, Mrkonji Gradom i Ribnikom, ali i šire. Mještani i aktivisti nekoliko nevladinih organizacija koje brane izvor Sane od potapanja, uvjeravaju nas da nee popustiti ni pod strašnim pritiscima kojima su izloeni. Mini-hidroelektrane, ili njih, nee biti.

Opstanak:

Pod brdom Ovara na granici Mrkonji Grada i Ribnika, sa svoja tri vrela, nastaje jedna od najistijih rijeka u Evropi. Tekui vjekovima kroz sansku i prijedorsku kotlinu, odnosno Sanski Most, Prijedor, Ribnik i Mrkonji Grad... Sana plijeni svojom bistrinom i istotom. Sada je pred njom veliki izazov. Opstati ili nestati.

"Ako se sad krene s gradnjom brane bie haos. Na izvoru se mijenja prirodni ambijent, egzotini predio, ali i mnoge biljke, e biti uništeni. Imamo informaciju da Zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljea RS predvia da bi izvor Sane do 2014. godine mogao biti proglašen parkom prirode, ali sve e to biti ugroeno ukoliko bude izgraena brana", smatra Borivoje.

Najviše bi bili ugroeni izvori koji se nalaze u neposrednoj blizini izvorišta Sane, jer bi bili potopljeni.

Za pogubnu odluku o gradnji mini-hidrocentrale mještani Donje Pecke i okolnih sela saznali su 2006. godine, kada je tadašnja Vlada RS dala 103 koncesije za izgradnju mini-hidrocentrala na rijekama u RS, meu kojima i na Sani. Prema planu, na ovoj rijeci bi bile sagraene dvije hidrocentrale i to u  kanjonu Slatina i kanjonu kod Vrbljana blizu samog izvora.

"ak smo poslije uli da e biti graena i trea centrala u kanjonu Medljanke koja se uliva u Sanu. Da e se graditi jedna hidrocentrala neposredno kod izvora saznali smo 2008. godine, kada je odrana javna rasprava na kojoj su svi prisutni mještani bili protiv gradnje brane", kae Borislav.

Spas:

Kako smatraju mještani ovog sela, od ulaganja u turizam bila bi vea korist. Sauvala bi se priroda, a prihodi bi bili višestruki.

Prije rata postojao je plan prema kojem je na izvorima Sane trebalo da bude sagraen hotel, ali rat je to zaustavio. Mještani postavljaju pitanje zašto sada o tome niko ne razmišlja.

"Neka umjesto mini-hidriocentrale izgrade hotel kako bi mnogi turisti iz Evrope došli da uivaju u prirodi. Ovako, svakodnevno, ljudi dolaze iz svih krajeva RS i pitaju gdje su izvori Sane. Oni dolaze i zadravaju se po cijeli dan. Skoro sam dvojicu momaka iz Prijedora odveo do izvora. Roštiljali su, sjedili, odmarali se i uivali u prirodi", pria Dimitrije Zeli.

Da bi ulaganje u turizam bio pun pogodak, smatra i Jela akovi koja je cijeli ivot uivala u istoti Sane, pila vodu sa njenog izvora. Ne moe zamisliti da e samo nekoliko stotina metara od izvora biti graena brana.

"ula sam da se nee moi otii do izvora ako se ne plati vlasniku brane i ako posjeta ne bude najavljena. Mi smo navikli da svaki dan odemo na izvor Sane i da tu odmorimo dušu i tijelo", kae Jela.

Njen mu Dušan je jedan od rijetkih koji nema ništa protiv gradnje hidrocentrale ako e od nje opština imati koristi.

"Ako e davati dabine, uredu. Treba prihvatiti ono od ega e narod imati najviše koristi", kae Dušan.

Odmah nakon njegovih rijei, u priu se ukljuuje i Jela koja kae da je u tom sluaju turizam najprihvatljiviji, jer e turisti od seljana kupiti prase, jagnje, kajmak, sir i druge proizvode.

"Vee koristi bi bilo ako bi svakog dana prošlo nekoliko stotina ljudi. Ti ljudi bi kupili nešto od poljoprivrednika i tako bismo ivjeli i mi i svi drugi. Ovako od struje mi ne bismo imali ništa", kae Jela.

Naši sagovornici kau da bi razvojem turizma oivjela sela Donja Pecka, Jasenovi Potoci, Mihaljii, Vrbljani, Medna, sela koja su najblia izvoru Sane, ali i Barai, Ribnik, Mrkonji Grad i okolne opštine.

Duša:

Borivoje Jankovi je slikar. Do sada je naslikao nekoliko djela s motivima Sane. Prije nekoliko dana je nastalo djelo koje prikazuje stari most na Sani koji je spajao Donju Pecku i Gornje Vrbljane. Duša ga boli kad pomisli da bi ovo mogla biti posljednja slika s ovim motivom.

"Nekada znam otii i po sedam dana provesti u kolibi koja se nalazi nedaleko od izvora. Ako bude izgraena brana sve e biti drugaije. Tu bi poela industrijalizacija, a to ne mogu da zamislim", kae on.

Smatra se da rijeke Sana i Pliva imaju zajedniki rezervoar jer izviru u neposrenoj blizini, a podjednako su iste i bistre, bogate pastrmkom, potonim rakovima i drugim ivim biima, koja ive u izrazito istoj vodi.

Nadajui se da e Sana ostati netaknuta, okruena masivima Dimitora, Šiše, Vranjevca, Ovara koji su prekriveni proplancima, šumarcima, potocima. Blizina Plive, Mliništa, koje bi uskoro trebalo da dobije uskotranu prugu, i Zelenkovca garantuju jak turistiki vor koji ne moe zamijeniti ni 10 mini-hidroelektrana, smatraju zaljubljenici u ovu rijeku.

Odlazei s izvorišta Sane, hodajui novim putem koji je napravio koncesionar, prolazimo pored peine Mraaj, koja u svojim njedrima uva etvrti izvor od kojeg nastaje Sana. Za nama u dolini ostaje kanjon Sane, ljepotice nad ljepoticama. Moda ga narednog puta nee biti, a na tom mjestu e biti jezero. Mještani Donje Pecke spremni su boriti se do kraja da tako ne bude.

"Nezavisne novine", www.nezavisne.com


 

Podijeli na Facebook-u

Komentari na tekst

1. Jel se zna ko je autor teksta? Unaprijed zahvalan...
Donja Pecka, GERMANY8.11.2010 14:52:47 
Va komentar na tekst

Da biste poslali poruku morate biti registrovani na ovom sajtu.
Niste se jo registrovali?
Korisniko ime:
ifra:
Komentar:

Maksimalan broj slova po komentaru je 300.
Preostalo je jo slova.

 
Urednici sajta www.mrkonjic-grad.com ne odgovaraju za sadraj komentara posjetioca ovog sajta.
Urednici zadravaju pravo da komentare sa uvrijedljivim, vulgarnim i neprimjerenim sadrajem briu ili mijenjaju.
Ukoliko mislite da je neki od objavljenih komentara po bilo kom osnovu uvrijedljiv za vas, molimo da nas kontaktirate na adresu kontaktmrkonjic-grad.com sa zahtjevom da uklonimo neprimjereni komentar.
Donirajte novac u humanitarne svrhe!
Proitajte jo i...
Za maliane 400 paketia 31.12.2017
Podrka razvoju MSP i preduzetnitva 28.11.2017
Eksperti preporuuju: Brendirati mrkonjiku ljivovicu 22.11.2017
Promocija projekta Kua dobre sofre 21.11.2017
Optini Mrkonji Grad dodijeljen Srebrni znak Crvenog krsta 14.11.2017
Predavanje o ranom otkrivanju karcinoma dojke 19.10.2017
U Bjelajcu novo Podruno odjeljenje djeijeg vrtia 6.10.2017
Za lanove savjeta mjesnih zajednica glasalo 14,4 % graana 25.9.2017
Marko Pekez meu 20 najboljih aka generacije u RS i Srbiji 20.9.2017
Mjetani mrkonjikog sela Baljvine zbog medvjeda izlaze na protest 12.9.2017
 Copyright © 2000-2018.  Kreativnije.com