Naslovna strana www.mrkonjic-grad.com Login Login
Weather Forecast
 ta ima novo?
Aktuelnosti
Iz grada
Privreda
Poljoprivreda
Saobraaj
Turizam
Zdravstvo
Iz Optine
Crna hronika
Ostalo iz grada
Sport
Kultura
Zanimljivosti
Biseri
 Mrkonji-Grad
O gradu
Priroda
Istorija
Mrkonji na Wikipediji
Foto-galerije
Vaniji telefoni
Karta grada
 Cyber MG
Poruke
Ljudi
Cyber kuhinja
Sjeanja
Zaboravljena vremena
Chat
Linkovi
 Usluge
Web dizajn
Reklamiranje
Sponzori
RSS 2.0

www.mrkonjic-grad.com
Na mrei od 2000.god.

www.kreativnije.com
Iz grada -
 

 


Priroda je puna darova, to je jedan veliki supermarket na otvorenom krcat organskom hranom

19.11.2014.

Branje samoniklih gljiva ili njhova proizvodnja postaju sve zanimljiviji graanima koji u tome vide šansu za biznis ili interesantan hobi. Ne udi što se ljudi sve više okreu alternativnim nainima zarade, poput proizvodnje gljiva, ljekovitog bilja, runog rada i slino, jer je kod nas veoma teško nai stalno zaposlenje, pa je svaka vrsta prihoda dobrodošla.

Gjivarstvo nije samo obian hobi, ono nam otvra vrata u carstvo prirode u kojoj moemo uivati, a u korpu sa gljivama moemo ubaciti i druge šumske proizvode, poput šipka, drenjka, trnjine, jagoda, kupina i slino....

Borislav Mari, predsjednik udruenja gljivara i ljubitelja prirode iz Mrkonji Grada i predsjednik Asocijacije gljivara RS kae da ljudi koji se ozbiljno ele baviti uzgojem gljiva nemaju problem sa samim uzgojem ve sa plasmanom proizvedenih gljiva.

„Gljive se uzgajaju u kontrolisanim uslovima porduma i hala, a takvih prostora je kod nas mnogo. Sada se moe i supstrat i micelij za razliite gljive kupiti u BiH dok se ranije skoro sve uvozilo iz Maarske. Uzgojene gljive se prodaju na pijacama, manjim prodavnicama i restoranima, a samo veliki proizvoai plasiraju proizvode u super marketima koji imaju zahtjeve za veim koliinama. Proizvoai koji su u sistemu PDV-a imaju pravo na Premiju od 15% prosjene trišne cijene po jedinici, a zahtjev podnose Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Naši ljudi još uvijek jako malo koriste gljive u ishrani pa je i proizvodnja na takvom nivou“, kazao je za BUKU Mari.

On kae da kada je sezona dobra i kada se ljudi posvete sakupljanju gljiva za otkup onda moe da se zaradi, ali od toga ne moe da se ivi.

„Sezona traje kratko i ima tri glavna perioda u manje od šest mjeseci. Uprkos tome iz BiH se svake godine izvezu stotine tona gljiva i ostvare prometi preko 10-15 miliona KM.  Gljive se sakupljaju u proljee kada raste smrak, ljeti kada ima dovoljno kiše, a temperature nisu previše visoke i najbolja sezona je u jesen kada raste najviše gljiva i kada su najboljeg kvaliteta. Smrak redovno ima najbolju cijenu dok cijene ostalih gljiva mnogo variraju. Ove godine je bilo mnogo crne trube i prodavala se u bescijenje, a odlinu jeevicu nisu ni otkupljivali pa su tone i tone ostale u šumi. Moj savjet svim beraima - ako je otkupna cijena niska, osušite sami gljive pa ih prodajte kad im cijena bude povoljnija. Drugi savjet bi bio da sakupljane gljive oiste i zamrznu, osuše ili konzerviraju i tako sami koriste kvalitetnu hranu iz prirode. To je trenutno najvea korist koju iz gljiva mogu dobiti sakupljai“, kae za BUKU Mari i dodaje da je paradoksalno da komercijalni sakupljai naješe uopšte ne jedu gljive ve sve prodaju u otkupne stanice.

Mari kae da kada bi se radila finalizacija proizvoda od gljiva umjesto pukog transporta u Evropu, postigle bi se vee cijene pa bi svi više zaraivali.

NAJLAKŠE ZA UZGOJ

Naš sagovornik kae da je su najlakše gljive za uzgoj bukovaa i šampinjon koje su i najzastupljenije na trištu. Mari objašnjava da se uz njih uzgaja se još i ljekovita gljiva sa istoka Shii take ali je ona mnogo zahtjevnija za uzgoj pa joj je i cijena znatno viša. „Nedavno smo imali pokušaj obmane graana sa lakim uzgojem tartufa. Uzgoj tartufa nije nemogu, ali nije ni tako jednostavan kako je predstavljen i ne uspijeva posvuda. U svijetu, posebno na Istoku se uzgajaju desetine vrsta gljiva, a kod nas tri vrste“.

Gljive se prema jestivosti dijele na: jestive, uslovno jestive, nejestive i otrovne. U šumama je najviše nejestivih gljiva, zatim jestivih pa tek onda otrovnih i najmanje uslovno jestivih.

Mari kae da je do sad probao preko 100 vrsta gljiva, ali iz iskustva mogu rei da do 50 vrsta vrijedi brati za ishranu. Meu njima su komercijalne vrste, odnosno vrste koje se otkupljuju, a to su: vrganj (Boletus sp), lisiarka (Cantharellus sp), crna truba (Craterelus cornicupioides), jeevica (Hydnum repandum), rujnice (Lactarius sp.) i smrak (Morchella sp). Meuti, kae on, ima još vrsta koje nemaju trišnu cijenu, a jako su kvalitetne: sunanice, više vrsta šampinjona, djedovi, urevaa, krasnice, šumsko pile, gnojištarke i sl.

„Gljive su kvalitetna hrana. One sadre gotovo sve organske i mineralne materije neophodne organizmu oveka. Pritom imaju visok procenat belanevina a nizak procenat masti i šeera, što ih ini idealnom dijetalnom zamenom za meso“, kae naš sagovornik.

OTROVNE GLJIVE

Branje gljiva za one koji nisu dovoljno obueni moe i da bude opasno, zbog postojanja otrovnih gljiva. Mari istie da je najbolje da sakupljai gljiva ne beru ništa u šta nisu 100% sigurni. Tanije, mogu da uberu po nekoliko primjeraka za determinaciju uz pomo literature ili još bolje strunih osoba, ali nipošto ih ne smiju pripremati za jelo ako postoji i najmanja sumnja, jer kae narodna izreka „u sreu se uzda lud, a pametan u svoj trud“.

„Naše najopasnije otrovne gljive dolaze iz roda Amanita, a to su zelena i bijela pupavka koje izgledaju lijepo i lie na neke jestive gljive pa neiskusne berae dovode u zabludu. Iz istog roda je i otrovna crvena muhara, varijanta aureola koju mijenjaju za blagvu. Treba svakako spomenuti otrovni šampinjon kojim se berai esto truju ali na sreu nije jako otrovan. Postoji još otrovnih gljiva ali nisu privlane beraima kao ove pa su rijetka trovanja od cjepaa i koprenki. Ako niste sigurni u znanje onog ko vam nudi gljive ili jelo od gljiva ne uzimajte. Prije nekoliko godina je jedna gospoa kupila gljive na pijaci i teško se otrovala, a nedavno su u Kragujevcu na pijaci takoe bile u prodaji otrovne gljive. Ni kod nas, ni u Srbiji nema strunih slubi koje kontrolišu šta bake (naješe) prodaju na pijacama i uz puteve“, objašnjava Mari.

Ljudi otrovani gljivama naješe imaju munine, vrtoglavice, proliv, bol u elucu, halucinacije i slino.

„Kada se posumnja na trovanje gljivama, neophodno je kod otrovane osobe izazvati povraanje i dati joj da pije što više tenosti, slane tople vode ili aja i hitno je prevesti u bolnicu. Na osnovu uzronika i simptoma, otrovne gljive su podijeljene u devet sindromskih grupa što znai da nisu sve vrste otrovnih gljiva jednako otrovne. Neki otrovi djeluju brzo nakon konzumacije, ali ima i onih koji djeluju nakon više dana kada je nemogue trovanje povezati sa gljivama i kada je kasno da se bilo šta uradi. Što je krai period inkubacije to je više šanse za izlijeenje otrovane osobe. Ali opet napominjem, ne dozvolite ni da stomak pokvarite“, kae Mari.

Mari kae da na sreu nije imalo loših iskustava na terenu kada su otrovne gljive u pitanju. „Nekoliko puta smo izbacili otrovne gljive iz korpi neopreznih beraa i to je sve. Jedan je tvrdio da su sve gljive koje jede pu jestive što je potpuno pogrešno, jer nemamo isti metabolizam. Srne, na primjer, jedu zelenu pupavku, ali imaju enzime koji razlau otrove za razliku od ljudi“.

Mari istie da je razgovarao sa nekoliko ljudi koji su se trovali gljivama i njihova iskustva su grozna.

„Bilo je sluajeva kada ljudi panie i imaju strah od gljiva koje su pojeli iako su bile jestive pa moe doi do povraanja izavanog psihikim rastrojstvom, ali na tome se sve završi. Treba još spomenuti da gljive treba tretirati kao i ostalu hranu i da ne treba spremati jela od starih gljiva bez obzira ako su to najcjenjenije vrste. Pokvarene gljive su kao pokvareno meso, a ne preporuuje se ni upotreba jela od gljiva koje je stajalo due od 24 sata jer su, zbog visokog procenta bjelanevina koje sadre, lako kvarljive“, kae on

U veem dijelu BiH ima mnogo gljiva zbog velikih površina pod šumama i velikog bogatstva vode, ali neka ozbiljnija istraivanja koja bi pokazala na kojem podruju ima javiše gljiva nisu raena.  Postoji samo nekoliko udruenja koja rade na kartiranju i inventarizaciji gljiva. U opštini Mrkonji Grad je Rade Gaši identifikovao preko 1.700 vrsta gljiva što ne znai da ih na nekim drugim podrujima nema toliko, ali jednostavno niko drugi nije posvetio 20-30 godina ivota neprekidnom istraivanju.

SAVJET POETNICIMA

Mari svim onima koji razmišljaju da se bave gljivarstvom savjetuje da gljive upoznaju postepeno, stalnim prouavanjem litetrature, razmjenom iskustava sa iskusnijim gljivarima, uešem na predavanjima o gljivama, posjetama izlobama i slino.

„Najgori je površan pristup zbog kojeg i dolazi do trovanja jer ne truju nas gljive nego neznanje! Nikad vam nee otrovna gljiva sama uskoiti u korpu! Za gljivarenje vam pored znanja treba još samo korpa i no za razliku od ribolova ili lova koji su vrlo skupi hobiji. U carstvo gljiva se ulazi na mala vrata ali kad jednom uete i ovladate osnovnim vještinama i znanjem moete uivati do poznih godina ne samo u gljivama ve u samom traenju i boravku u prirodi. Da se izrazim konzumeristiki, priroda je puna darova, to je jedan veliki supermarket na otvorenom krcat organskom hranom. Pored gljiva tu je; šipak, drenjak, trnjine, jagode, kupine, divlje jabuke, kruške brekinje, mukinje, glog, smreka, ioka, ljekovite trave i još mnogo toga. Kada upoznate malo prirodu, moete provesti sate i sate u šetnji, a da se ne zamorite niti da osjetite dosadu“, objašnjava naš sagovornik.

Na kraju zakljuuje da se podrazumijeva da prirodu moramo uvati i da postoje jasna pravila ponašanja kao i naini sakupljanja gljiva i ostalih šumskih plodova koja svi moramo poštovati.

http://www.6yka.com/novost/68486/priroda-je-puna-darova-to-je-jedan-veliki-supermarket-na-otvorenom-krcat-organskom-hranom

Maja Isovi ("Buka", www.6yka.com)


 

Podijeli na Facebook-u

Va komentar na tekst

Da biste poslali poruku morate biti registrovani na ovom sajtu.
Niste se jo registrovali?
Korisniko ime:
ifra:
Komentar:

Maksimalan broj slova po komentaru je 300.
Preostalo je jo slova.

 
Urednici sajta www.mrkonjic-grad.com ne odgovaraju za sadraj komentara posjetioca ovog sajta.
Urednici zadravaju pravo da komentare sa uvrijedljivim, vulgarnim i neprimjerenim sadrajem briu ili mijenjaju.
Ukoliko mislite da je neki od objavljenih komentara po bilo kom osnovu uvrijedljiv za vas, molimo da nas kontaktirate na adresu kontaktmrkonjic-grad.com sa zahtjevom da uklonimo neprimjereni komentar.
Donirajte novac u humanitarne svrhe!
Na istu temu: Gljivari
Obavjetenje: Obuka za odrivo sakupljanje gljiva 10.1.2018
Ljubitelji prikupili oko 350 vrsta gljiva 29.9.2013
Balkana: Otvorena izloba gljiva 1.10.2012
Dani gljiva 2012 24.9.2012
Dani gljiva 2012. 14.9.2012
Obuka za gljivare 29.2.2012
Gljivarima na Lisini sua ispraznila korpe 26.9.2011
VII Dani gljiva u Mrkonjiu 12.9.2011
Lisina dragulj prirode 12.10.2010
Zavreni 7. Dani gljiva 7.10.2010
Lisina jedinstven rezervat gljiva 27.9.2010
7. Dani gljiva od 25. do 27.9.2010. 22.9.2010
UNDP: 'Veze meu nama' 21.12.2009
Vikend na Lisini - Izvjetaj 12.12.2009
Ljubitelji prirode na Lisini 28.9.2009
Vikend na Lisini 9.9.2009
Promocija projekta Put gljiva 30.7.2009
Pronaena rijetka biljna vrsta na Lisini 9.7.2009
Organizovana posjeta farmi gljiva 18.5.2009
Poeo proces deminiranja Lisine 15.5.2009
Sauvati blago planine Lisine 19.12.2008
Sa mapom lake kroz gljivarske puteve 8.12.2008
Radionica o uzgoju gljiva 26.11.2008
Dani gljiva 5 - pregled deavanja 4.10.2008
Dani gljiva 5 - Foto galerija 1.10.2008
Dani gljiva 2008. 19.9.2008
Zatieno najvanije stanite gljiva na Lisini 25.6.2008
I etvrti put uspjeno 8.10.2007
Dani gljiva 2007. 17.9.2007
Lisina okupila ljubitelje prirode 8.10.2006
Za stomak i oko 4.10.2005
Zatitimo Lisinu! 30.11.2004
Gljivarski vikend 21.10.2004
Druguje sa gljivama 26.5.2004
Udruenje gljivara i ljubitelja prirode 17.4.2003
Proitajte jo i...
Mladi Crvenog krsta obiljeili Svjetski dan zdravlja 12.4.2018
Pomen za borce i civile ubijene prije 22 godine 1.4.2018
Prevencija i zatita zdravlja ena-predavanje i besplatni mamografski pregledi za 110 ena u Podranici 28.3.2018
Boro Zelenkovac: iv sam, nikad ivlji! 15.3.2018
Poljoprivrednici zadovoljni planiranim Programom za podsticaj 14.3.2018
Gerzovo na Internetu 24.2.2018
Maliani obiljeili Dan optine 6.2.2018
Potukla se etvorica Mrkonjiana, dvojica povrijeena 22.1.2018
Za maliane 400 paketia 31.12.2017
Podrka razvoju MSP i preduzetnitva 28.11.2017
 Copyright © 2000-2018.  Kreativnije.com