21.12.2009..16.12.2009. je u sveanoj sali Rektorata banjalukog Univerziteta
promovisan UNDP-ov izvještaj o humanom razvoju za Bosnu i Hercegovinu
pod nazivom “Veze meu nama”. Ova i sline prethodne publikacije koje
je izradio UNDP, smatraju se jednim od najrelevantnijih dokumenata o
stanju društvenog kapitala u BiH.
U izvještaju se, izmeu ostalog,
navodi da je ”društveno tkivo ove zemlje još uvijek nejako i narušeno”,
te da je “nivo društvenog povjerenja izuzetno nizak”.
Pored niza negativnih i poraavajuih statistikih podataka
izvještaj donosi i nekoliko pozitivnih primjera. U sedmom poglavlju pod
nazivom “zakljuci i preporuke” predstavljeno je samo 7 odabranih
organizacija iz BiH, meu kojima i Udruenje gljivara i ljubitelja
prirode.
U nastavku prenosimo tekst o Udruenju u cjelosti:
Studije sluaja o inkluzivnom društvenom kapitalu
Tokom
izrade NHDR-a naišli smo na odreeni broj organizacija, udruenja i
projekata koje, kako smatramo, daju izvrsne primjere inkluzivnog
društvenog kapitala u BiH. Organizacije koje predstavljamo u daljem
tekstu su stvorile mree raznolikosti – u smislu etnike pripadnosti,
spola, dobi, statusa zaposlenja i brojnih drugih stvari koje osim toga
esto premošuju i podjelu izmeu urbanog i ruralnog. U svakom od
sluajeva, aktivnosti koje poduzimaju doprinose, na ovaj ili onaj
nain, lokalnoj zajednici u kojoj su locirane, doprinosei ekonomskom
razvoju, veem stepenu volonterskog rada, zaštiti lokalnog okoliša i
unapreenje društvene kohezije. Ovi primjeri mogu sluiti kao uzori i
demonstrirati potencijale aktivnog civilnog društva koje posjeduje
kapacitete da prevazie granice i izgradi jae i raznolikije društvene
veze.
Udruenje gljivara i ljubitelja prirode
U
proteklih par godina, Mrkonji Grad, grad juno od Banja Luke stekao
reputaciju zasnovanu na gljivama. Ovaj grad je, od 2003. godine, kroz
rad Udruenja gljivara i ljubitelja prirode, postao simbol ne samo
gljivarstva nego i entuzijazma i strasti za gljivarstvom kao oblikom
razonode. Osnovni cilj organizacije je prikupljanje i razmjena znanja o
razliitom vrstama gljiva, ali lista aktivnosti ovog udruenja daleko
nadilazi navedeni cilj. Udruenje je 2008. godine osiguralo proglašenje
zaštienog staništa gljiva – mikološkog rezervata na planini Lisini u
blizini grada. Na 60 hektara ovog zaštienog staništa gljiva moe se
pronai oko 500 razliitih vrsta gljiva. Kako objašnjava predsjednik
udruenja, Borislav Mari, zaštita gljiva predstavlja vaan dio zaštite
lokalnog okoliša, a njihova najnovija kampanja, „SOS za Lisinu“,
obuhvata niz aktivnosti usmjerenih na zaštitu okoliša.
Aktivnosti
udruenja obuhvataju i dva projekta kojima se direktno unapreuje
turizam na podruju Lisine: sistem GPS praenja s obiljeenim izvorima
vode, naseljima i podrujima bogatim gljivama u šumi, ukljuujui i
odvojeno, posebne vrste gljiva; te izradu detaljne turistike mape sa
vodiem o tome kako uivati u i ouvati prirodno okruenje. Vrhunac
godišnjih aktivnosti udruenja su „Dani gljiva“ koji se od 2004. Godine
odravaju svake godine zadnjeg vikenda u septembru. Nekih tri stotine
posjetilaca skupa sa preko hiljadu uenika iz cijele zemlje dolaze u
Mrkonji Grad na festival gljivarstva, edukaciju i izlobe.Kroz
zajedniki interes, ove aktivnosti okupljaju entuzijaste iz svih
krajeva BiH i šire. 335 njegovih lanova dolaze iz svih dijelova zemlje
– iz oba entiteta, iz ruralnih i urbanih podruja i iz razliitih
etnikih skupina. Znaajan broj ih je izvan BiH, iz blie regije,
drugih dijelova Evrope pa sve do SAD-a. lanovi – muškarci i ene,
dolaze iz razliitih dobnih skupina, od 16 do 75 godina.
Što
se odrivosti tie, udruenje nešto finansijskih sredstava dobija od
opštine, a ova sredstva pokrivaju oko 30% njihovih troškova. Ostatak
dolazi od njihovih vlastitih aktivnosti usmjerenih na generisanje
prihoda. Kada smo ga upitali o planovima za budunost, Mariu su
prioriteti jasni – najprije završiti informativnu signalizaciju na
stazama na planini Lisini, koji e biti integrisani u regionalnu mreu
Zelenih puteva. Pored toga, njegov je san osnovati Gljivarski dom koji
e pruati informacije o vrstama gljiva i zaštiti prirode. Udruenje
gljivara demonstrira i znaaj i potencijal lanstva u udruenjima koje
moe posluiti kao pokreta pozitivnih promjena u društvu, okupljajui
ljude oko pitanja od zajednikog interesa na nain koji je na dobrobit
kako ukljuenim pojedincima tako i široj zajednici.
Na osnovu
intervjua sa Borislavom Mariem, predsjednikom Udruenja gljivara i
ljubitelja prirode, 24. juni 2009. godine, Mrkonji Grad, RS, BiH. K.
Koutkova i H. Fridberg.
Izvor: www.gljive.com